Oprez na burzama, u fokusu rast kamata i sukob na Bliskom istoku

Na Zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna glavni dionički indeksi zabilježili različite predznake, što pokazuje da su investitori u nedostatku jasnih smjernica iz poslovnog sektora na oprezu, a u fokusu su bile dionice Končara i HT-a.

Crobex indeks spustio se prošloga tjedna 0,17 posto, na 4.383 boda, zabilježivši gubitak drugi tjedan zaredom. Crobex10 ojačao je, pak, 0,39 posto, na 2.867 bodova.

Svi sektorski indeksi pali

Pritom su pali svi sektorski indeksi, a najviše Crobexkonstrukt, za 4,85 posto, i Crobextransport, za 4,75 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 6,5 milijuna eura, otprilike 200 tisuća manje nego u tjednu ranije.

Uz to, u blok trgovanju ostvaren je promet od 3,26 milijuna eura, i to u transakcijama s dvije dionice – Bosqara (nešto više od dva milijuna eura) i Končara D&ST (1,2 milijuna eura).

U redovnom trgovanju najveći promet ostvaren je dionicom Končara , nešto više od milijun eura, a cijena joj je pala 0,77 posto, na 1.026 eura.

S prometom od 641 tisuću eura slijedila je dionica HT-a, koja je poskupila 0,25 posto, na 40,2 eura.

Dionicom Dalekovoda protrgovano je za 636 tisuća eura, a cijena joj je potonula više od sedam posto, na 15,15 eura.

Nešto veći promet imala je i dionica Zagrebačke banke, kojom je ostvareno oko 600 tisuća eura prometa, uz rast cijene za 4,02 posto, na 23,3 eura.

Dobitnici i gubitnici

Najveći rast cijena među likvidnijima ostvarile su dionice Auto Hrvatske, za 16,67 posto, na 308 eura, te Arena Hospitality Groupa, za 5,58 posto, na 45,4 eura.

Najveće gubitnice bile su, pak, dionice Heliosa Farosa, s padom cijene za 12 posto, na 1,1 euro, te Luke Rijeka za 11,95 posto, na 14 eura.

Na ZSE-u se prošloga tjedna trgovalo s ukupno 50 dionica, pri čemu je cijena njih 16 porasla, 28 pala, a šest stagnirala.

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer zbog visokih cijena nafte raste inflacija, pa su središnje banke počele podizati kamatne stope.

Oprez i na Wall Streetu

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks oslabio 1,6 posto, na 52.573 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,8 posto, na 7.656 bodova, a Nasdaq 0,7 posto, na 26.333 boda.

Ulagači nisu bili skloni rizičnijim investicijama jer se sukobu između SAD-a i Irana ne nazire kraj. Zbog toga je Hormuški tjesnac, ključni prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje praktično zatvoren, pa cijene 'crnog zlata' rastu.

U cijelom prošlom tjednu porasle su gotovo 10 posto i probile se iznad psihološki važne razine od 100 dolara po barelu.

Zbog toga se očekuje da će inflacija u idućem razdoblju ostati povišena, a to navodi središnje banke na povećanje kamatnih stopa.

ECB povećao kamate

Prošloga je tjedna Europska središnja banka (ECB) povećala ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, drugi put ove godine. Uz to, upozorila je da bi se inflacija zbog rasta cijena energenata mogla zadržati na povišenim razinama dulje razdoblje, što predstavlja signal da ciklus povećanja kamata možda još nije završen.

Analitičari JPMorgana procjenjuju da će osam od devet središnjih banaka u razvijenim tržištima do kraja godine povećati kamate, uključujući američki Fed, japanski BOJ, sve četiri središnje banke u Europi, kao i središnje banke u Australiji i Novom Zelandu.

Očekuje se povećanje kamata Feda

Na tržištu se procjenjuje da postoji oko 90 posto izgleda da će američka središnja banka na sjednici idućega tjedna povećati kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Još nedavno ulagači su se nadali da će Fed na toj sjednici ostaviti kamate nepromijenjene, no te su nade splasnule prošloga tjedna, nakon što su izvješća o potrošačkim i proizvođačkim cijenama pokazala da inflacija u SAD-u raste.

Zbog toga, ali i niza drugih razloga, rastu prinosi na državne obveznice, što u pravilu negativno loše utječe na tržište dionica.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,7 posto, na 10.650 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,8 posto, na 25.568 bodova, a pariški CAC 1,2 posto, na 8.179 bodova.

Pada vrijednost dolara

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, drugog zaredom, dok ulagači prate odluke i poruke središnjih banaka o inflaciji i kamatnim stopama.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošloga tjedna 0,05 posto, na 99,10 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,15 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1598 dolara. No, američka je valuta oslabila prema japanskoj, za 1,7 posto, na 153,55 jena.

Oštar pad dolara prema jenu posljedica je strahovanja ulagača od nove intervencije na tržištu u korist jena, ali i procjena analitičara da će japanska središnja banka idućega tjedna povećati kamatne stope.

Špekulira se, također, da bi japanski investitori, uključujući osiguravajuća društva i mirovinske fondove, mogli povući dio investicija iz američkih obveznica i ulagati u japanske jer prinosi na japanske rastu.