Utorak poslijepodne rezerviran je za pripremu tjednih ‘Ekonomalija‘. Pozornost je privukla ‘Zaključna izjava nakon posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj‘. Prepuna općih mjesta, blagih savjeta iz arsenala recepata od prije četvrt stoljeća. MMF od Hrvatske traži ‘preobrazbu u dinamičnije gospodarstvo i učinkovitiju državu‘. Naravno, nije izostao poznati zahtjev za ‘strukturne promjene‘. Sve u svemu – topla voda. Toplice, kako smo to nekada govorili za dokumente čija bi se bit mogla svesti na poznati naslov ‘Više pozornosti raznim problemima‘.
>>>Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija
A onda se navečer kroničar nađe na predblagdanskom druženju predstavnika Erste banke s medijskim djelatnicima. Među prognozama Ersteovih analitičara čulo se da se očekuje povratak investicijskog rejtinga države u 2019. Ali čulo se i uznemirujućih informacija. Ionako će, u odnosu na druge, slabašan rast BDP-a usporiti. Na globalnom gospodarskom obzoru pak gomilaju se prijeteći oblaci. Na američkom tržištu kapitala tehnološke dionice imale su najlošiji kvartal u posljednjih deset godina. Svijetom se širi još jedna zlokobna pojava: kratkoročne kamate postaju više od dugoročnih. To se u novijoj povijesti dogodilo sedam puta i postojala je čvrsta korelacija s pojavom recesije. Kad se uspostavio takav odnos između kratkoročnih i dugoročnih kamata, u roku od šest do 24 mjeseca buknula je recesija.
Uljuljkani u glibu
Hrvatsku je opet pohodila Misija MMF-a. Činovnici iz Washingtona zahvalili su na ljubaznom gostoprimstvu i podijelili nekoliko savjeta, smišljenih prije 25 godina. Nisu problem misionari, nego domoroci koji nemaju svojih ideja pa slijepo slijede demode recepte
Izgledno je koje će informacije kao relevantne iskoristiti Vlada i druge institucije sustava. Osim što smo u ekonomskom smislu, kao što je to slikovito prije nekog vremena opisao Velimir Šonje, zaglibili, sada se može reći da se Vlada, ali i pretežiti dio društva, uljuljkala u lažnu sigurnost rasta BDP-a između dva i tri posto na godinu. Oluja je na vidiku, a ekipa lagano dremucka u hladu na obali smirujući se prihodima od turizma.
Nije da nema nekog ‘muvinga‘. U Ministarstvu financija ministar Zdravko Marić vodi treću fazu porezne reforme. Ministar rada Marko Pavić pokušava provesti neku vrstu mirovinske reforme, zapravo usklađivanja prava s ograničenim mogućnostima. Ministar Lovro Kuščević prihvatio se seljenja stolova iz državnih ureda u županijske. Ministar gospodarstva Darko Horvat pokušava preokrenuti pristup definiranjem koje investicije Hrvatska želi privlačiti, a koje ne. Pokušava i od kolega iz resora koji nisu potrošili novac iz fondova EU dobiti onaj za potrebe realnog sektora kako se natječaji iz serije ‘najbrži prst‘ ne bi završavali u tri sekunde.
>>>‘Sindikalna’ upozorenja iz Svjetske banke
Ali sve su to pojedinačni potezi. Ne vidi se neka jaka središnja ideja pa da se onda porezna, mirovinska, upravna i druge reforme usmjere prema nekom cilju. Više je sve nasumično. To je, među ostalim, posljedica toga što je i Plenkovićeva vlada upala u staru zamku. Došla je na vlast bez osmišljenog ekonomskog programa. Onda su političke igre odvukle pozornost pa se posegnulo za savjetima i idejama institucija tipa MMF i Europska komisija.
U svijetu kratkoročne kamate rastu, dugoročne padaju. Dosad je u sedam navrata to bio nepogrešiv signal da će se u roku od šest do 24 mjeseca probuditi recesija. Uljuljkano pospani u svojoj zaglavljenosti, o tome ne želimo razmišljati
A ondje, zapravo, nekakvi dobro plaćeni činovnici mućkaju pripravke koje nude svim zemljama pacijentima. Jedan lijek za sve. Receptura nepromijenjena, u slučaju MMF-a već desetljećima. Pa tko je bedast da pije stare lijekove, tko mu kriv. Nije problem što oni savjetuju, problem je što naši pokušavaju raditi prema tim savjetima. Dobro, možda sami u odnosu na sebe postajemo štogod bolji, ali kad se usporedimo s drugima u EU, vidljivo je koliko je loš rezultat uljuljkano pospane zaglavljenosti.
Kad je o MMF-u riječ, treba napokon shvatiti da je činovnicima iz Washingtona samo važno je li neka zemlja članica sposobna servisirati svoje međunarodne obveze. Zaključna izjava puna je ‘bisera‘. Neke kao da je pisao Grunf iz stripa ‘Alan Ford‘.
Manji proračun? Kaj god!
Primjera radi, savjetuje nam se da ‘potrošnja za zdravstvo treba postati učinkovitija‘ tako da se ‘poboljša kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju‘. Kako se mi toga nismo sjetili? Ili kao kad se traži da se u proračunskim rashodima ‘povećaju javna ulaganja‘. Zanimljivo, autorima nije palo na pamet da se smanje porezi pa da se umjesto javnih povećaju privatna ulaganja jer bi biznisu ostalo više novca za razvoj. Nigdje se ne spominje da je proračun u deset godina porastao četrdesetak posto, a BDP još nije na razini od prije deset godina.
>>>Miodrag Šajatović: Burze rastu. Argentina pred bankrotom. Sve miriše na recesiju
Na kraju izjave ekipe MMF-a doslovno piše: ‘Članovi Misije zahvaljuju predstavnicima hrvatske vlasti i drugim sugovornicima na konstruktivnom dijalogu i ljubaznom gostoprimstvu.‘ Baš lijepo. Sretni misionari, sretni domoroci. Beskrajni se dan nastavlja...