Dugo vremena marginalan rukavac ekonomske misli, moderna monetarna teorija u posljednje vrijeme je dobila pažnju kakvu se rijetko vidi kada je riječ o ekonomskim teorijama. Umnogome zahvaljujući tvrdoglavo niskoj inflaciji, MMT je naglo postao vrlo privlačno rješenje jer nudi teoretsku podlogu za ostvarenje mokrih snova svake države – neopterećeno štancanje novaca. U najkraćim crtama, teorija postulira da monetarno suverene države poput SAD-a mogu proizvoditi svježi novac dok god ne izazovu inflaciju.
Naime, kako je država monopolist u pogledu proizvodnje novca i k tome prisiljava sve ostale sudionike ekonomije da taj novac koriste (oktroira potražnju za dobrom koje sama proizvodi), nema razloga, drže pobornici teorije, da novce ne tiska po potrebi i tako plaća sve račune u svojoj valuti upravo zato što joj te valute zapravo ne može ponestati. U slučaju da se inflacija vrati nakon dužeg izbivanja, država višak novca u optjecaju može povući izdavanjem obveznica i povećanjem poreza.
Teorija je s rubnih dijelova ekonomske misli počela ulaziti u centar zahvaljujući vrlo pogodnim trendovima koji uključuju dugotrajni izostanak inflacije, sve veći broj mladih s čijim problemima se država treba nekako pozabaviti, političare sklone traženju koncepta za relativno bezbolno i brzo rješavanje nagomilanih društvenih problema, ali i sve glasniji otpor politici štednje i uravnoteženih proračuna koji su posijali goleme količine nezadovoljstva u godinama nakon krize.
Iako postaje sve popularnija, među ekonomistima se lome koplja oko stvarne upotrebljivosti ove teorije. Neki poput Paula Krugmana, Kena Rogoffa, Larry Summersa i Warrena Buffetta u potpunosti je odbacuju kao glupost, no tabor onih koji je ozbiljno razmatraju nabubrio je u međuvremenu. Primjerice, poznati fond menadžer Ray Dalio smatra kako će neka vrsta MMT-a prevladati u skoroj budućnosti. Usprkos interesantnim opservacijama, MMT po mišljenju mnogih ekonomista podcjenjuje inflaciju i zvuči kao pretvaranje olova u zlato.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju Lidera. Možete i digitalno.