Doći i do 500 milijuna eura na domaćoj burzi više nije problem

Prikupljanje kapitala na domaćoj burzi obara rekorde, ali potencijal nije ni izbliza iskorišten. Zadnje prikupljanje kapitala, sekundarna javna ponuda (SPO) kompanije Bosqar, ulazi u završnu fazu. Nakon što je tijekom lipnja prikupljeno 150 milijuna eura, od ponuđenih 178 milijuna eura, 1. srpnja u Središnjem klirinško-depozitarnom društvu provedeno je povećanje temeljnog kapitala. U skladu s najavama, trgovanje s dodatnih 5,9 milijuna dionica počet će kroz nekoliko dana.

Bosqarova dokapitalizacija, provedena ponajprije zbog financiranja kupnje PIK Vrbovca, do sada je najveće prikupljanje kapitala na domaćem tržištu izdavanjem dionica. Ako se isključe 'narodne' privatizacije Ine 2006. i Hrvatskog Telekoma 2007. godine – provedene ipak u bitno drugačijim okolnostima – Bosqar je privukao i do sada najveći broj malih ulagača, odnosno građana.

Nešto se događa

U ovom SPO-u sudjelovalo je 5453 malih ulagača, što je uvjerljivo najveći odaziv tog segmenta investitora. Podsjetimo, u prethodno najvećoj početnoj ponudi dionica (IPO), kojom je Žito prošle godine došlo do 130 milijuna eura, sudjelovalo je 4100 malih ulagača te 300 radnika. Izlazak građevinske kompanije Ing-Grad na burzu, koji je izazvao veliki interes, pa je prodano i dodatnih 120 tisuća dionica, privukao je 2480 malih ulagača, uz 101 radnika. Već ove brojke pokazuju kako se nešto, prilično značajno, mijenja u odnosu hrvatskih građana prema burzi.

Hrvatsko tržište kapitala godinama je u široj domaćoj javnosti tretirano kao tema s margine. Nakon zlatnog doba iz 2007. i 2008. godine, kada su već spomenuti IPO-i HT-a i Ine podizali naciju na noge, Zagrebačka burza (ZSE) utonula je u duboki zimski san. Desetljeće niske likvidnosti, nedostatka atraktivnih investicijskih priča i kroničnog nepovjerenja građana koji su u krizi izgubili ozbiljan novac stvorilo je narativ da je burza izgubila svoju primarnu funkciju - mjesto gdje poduzetnici traže kapital za rast, a građani oplođuju svoju štednju.