BusCARD 4.0 IoT: Nova era hrvatske digitalne mobilnosti

Javni prijevoz posljednjih godina prolazi kroz ubrzanu digitalnu transformaciju. Putnici očekuju jednostavnije korištenje usluge, beskontaktno plaćanje, veću pouzdanost i informacije u stvarnom vremenu, dok prijevoznici istodobno traže načine kako povećati učinkovitost svojih operacija i smanjiti troškove.

Ipak, u vozilima javnog prijevoza i dalje se nalazi više uređaja različitih proizvođača kojima vozači moraju upravljati, što pred prijevoznike stavlja niz izazova. Takvi su sustavi izrazito složeni jer zahtijevaju velik broj kablova, priključaka i komponenata, zbog čega kvarovi i logistika rezervnih dijelova postaju sve zahtjevniji. Uz to, skupi su za održavanje i nadogradnju.

Upravo je iz tih izazova izrasla ideja o razvoju novog vozačkog računala koje objedinjuje sve te funkcionalnosti u jedno tehnološki napredno rješenje – BusCARD 4.0 IoT. Riječ je o lokalno razvijenom DCC uređaju koji na jednoj Android platformi integrira prijavu vozača, odabir linije, GPS praćenje i upravljanje informacijskim sustavom za putnike. Projekt pod punim nazivom BusCARD 4.0 IoT vodi tvrtka Penta zajedno s partnerima DS&S, Einel i Superius te Istarskim veleučilištem, a trenutno je u završnoj, ključnoj fazi provedbe.

Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima Europske unije u iznosu 584.735,43 eura, u okviru poziva za Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije.

Rezultate i funkcionalni prototip uređaja Penta je s partnerima predstavila na Danu otvorenih vrata, održanom protekloga tjedna u prostorijama zagrebačkog Wespa Business & Loungea.

– Htjeli smo razviti uređaj koji će ujediniti više funkcija i povezati se s drugim sustavima u vozilu. To nam je uspjelo. Iza nas je 18 mjeseci intenzivnog rada, istraživanja i razvoja – razdoblje u kojem smo analizirali tržište dostupnih komponenti, definirali tehničke zahtjeve sustava, razvijali prototipe elektroničkih modula, projektirali kućište i softver te proveli laboratorijska ispitivanja. Najveći smo napor uložili u razvoj sustava kartičnog plaćanja, tzv. EMV transit modela, koji je ključna funkcionalnost za budućnost prijevoza. Rezultat je prototip koji danas predstavljamo – izjavila je Andrea Mihaljević Pulić, koordinatorica EU projekata u tvrtki Penta.

EMV transit model podrazumijeva tzv. otvoreni sustav naplate u kojem putnik kartu plaća izravno svojom beskontaktnom bankovnom karticom, mobitelom ili pametnim satom, pri čemu sama kartica služi i kao putna karta, bez potrebe za posebnim gradskim karticama ili aplikacijama.

Ipak, do formalnog završetka projekta ostalo je još nekoliko mjeseci, tijekom kojih će Penta dodatno optimizirati sustav i provesti testiranja u stvarnim uvjetima rada, u suradnji s dva prijevoznika, dodala je Mihaljević Pulić, poručivši da će uređaj biti spreman za tržišnu primjenu u vrlo kratkom roku.

Jednostavnost plaćanja

Vozači danas upravljaju s previše opreme, od prodaje i poništavanja karata, do brojača putnika i videonadzora, istaknuo je Mladen Pamić, izvršni direktor Pente, čije se izlaganje odnosilo na hardverski dio projekta.

– Vozač mora biti vrlo fokusiran da sve te sustave podesi prije vožnje, a naš je cilj bio stvoriti jedan sustav koji može upravljati većim brojem sustava u vozilu – istaknuo je Pamić.

Mladen Pamić

Njihovo je rješenje pogodno za prigradski prijevoz, dok se u gradskom prijevozu može koristiti u kombinaciji vozačkog računala i validatora. Poseban su naglasak u izlaganjima dobile i sigurna IoT komunikacija među uređajima te zaštita osobnih podataka u skladu s GDPR-om.

O softverskom je razvoju govorio Danijel Matić, voditelj rješenja za digitalna plaćanja u Penti. Kao primjer naveo je europske gradove poput Rima, u kojima javni gradski prijevoz funkcionira bolje od prijevoza automobilom, što je Pentu dodatno motiviralo da se takav sustav razvije i u Hrvatskoj.

Najveći problem pri plaćanju javnog prijevoza u Hrvatskoj, naime, predstavlja trajanje same transakcije, od četiri do pet sekundi, dok plaćanje običnom bankovnom karticom, po uzoru na druge europske metropole, taj proces ubrzava i olakšava i putnicima i prijevoznicima.

– Turista ne zanima koliko mora platiti prijevoz ni koju aplikaciju mora preuzeti. On samo želi 'tapnuti' svojom karticom, platiti i mirno se odvesti na odredište – poručio je Matić.

Mogućnosti ovakvog pristupa mobilnosti vrlo su velike. Isti se model, primjerice, može primijeniti i na skijalištima, gdje bi se istom karticom plaćala vožnja različitim dijelovima staza. Drugim riječima, 'tap' je tek početak, poručio je Matić, zaključivši da je rješenje za javni prijevoz upravo plaćanje karticom, po uzoru na druge europske zemlje.

Stručnjaci složni oko prednosti, ali upozoravaju na cijenu i pokrivenost signalom

Nakon izlaganja i otvaranja demo kutka sa simulacijom kupnje, plaćanja bankovnom karticom i validacije karata uživo na uređaju, uslijedila je panel-rasprava s vodećim stručnjacima na temu 'EMV Transit kao temelj digitalne transformacije'.

Hrvoje Meštrović, predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika (UHAJLP), ukazao je na probleme dostupnosti opreme, pouzdanosti dobavljača, ali i dostupnosti internetske veze u ruralnim područjima. Na mnogim linijama u Hrvatskoj, naime, nema signala jer se odvijaju u dugačkim, graničnim područjima, a upravo problem interneta Meštrović smatra najvećom preprekom za autobusne prijevoznike jer u takvim uvjetima uređaji za naplatu karata ne rade.

Sam je projekt ocijenio odličnim, no upozorio da takva rješenja prijevoznicima stvaraju dodatne troškove.

– Projekt je odličan, no cijena mora biti prihvatljiva, odnosno sufinancirana, jer će biti otpora da privatnici to sami uvedu jer im to poskupljuje krajnji trošak, a već sada rade 'na knap' – poručio je Meštrović, a dodao je i da bi sustav fiskalizacije 2.0 u javnom prijevozu trebalo ukinuti, jer su se zbog skupih cijena novih uređaja prijevoznici morali vratiti na POS uređaje, preko kojih se karte kupuju sporije.

Da javni prijevoz mora biti dostupan, kvalitetan i jednostavan za korištenje, posebno u procesu naplate karata jer putnik očekuje da to bude brzo i učinkovito, poručio je i Vedran Tomičić, direktor prijevoznika KD Autotrolej.

– Što je taj proces jednostavniji, zadovoljstvo je putnika veće, a veći je i broj putnika. Implementacija novih, beskontaktnih ili mobilnih rješenja učinit će naš prijevoz učinkovitijim i smanjiti čekanje u prometu, koje je u gradovima velik problem – smatra Tomičić.

Cjelovit sustav izdavanja karata i naplate prilagođen javnom prijevozu razvija i Mastercard, o čemu je govorila Tanja Emeršić iz Mastercarda Hrvatska. Objasnila je da takav sustav istodobno omogućuje naplatu karte, ali i to da sama bankovna kartica postaje karta.

– Razlika u brzini izrazito je bitna. U prometu nemate vremena čekati u redu kao u trgovini. Radi se o milisekundama i mora se omogućiti protok putnika – objasnila je Emeršić, naglasivši važnost brze kupnje karata u javnom prijevozu.

Iz akademske je perspektive govorio Marko Slavulj, voditelj Katedre za tehnologiju gradskog prometa na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, budući da se ondje od samih početaka bave istraživanjem i praćenjem mobilnosti u gradovima.

– 'Tap' od 0,2 sekunde naspram dvije sekunde stvara ogromnu razliku u opterećenju vozača. Ako je linija duga, vrijeme zadržavanja na stajalištima se akumulira, što može znatno utjecati na prijevoz. Ideja je smanjiti ulogu vozača, da se ne opterećuje sustavima prodaje karata i sitnim novcem – zaključio je Slavulj, navodeći primjer gradova poput Splita, koji su podigli cijene karata kako bi destimulirali njihovu kupnju u autobusima.

Svi su se sudionici rasprave složili da je beskontaktno plaćanje karticom budućnost javnog prijevoza, ali i da njegova šira primjena ovisi o prihvatljivoj cijeni za prijevoznike te o pouzdanoj infrastrukturi, prije svega o kvalitetnoj pokrivenosti internetskim signalom.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Penta.