Aktualno
StoryEditor

Rupel: Uvjetovanje ulaska u Schengen ‘zadnja prilika da naplatimo dugove Hrvata‘

05. Svibanj 2017.

Bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel komentirao je za ljubljansko "Delo" na sebi svojstven način hrvatsko-slovenske odnose u svjetlu nekih neriješenih pitanja koja su došla u fokus zbog gužvi na graničnim prijelazima uslijed sustavnih kontrola postavivši tezu da bi se pristanak Slovenije na ulazak Hrvatske u Schengenski prostor mogao uvjetovati.

"Kod nas su prisutna mišljenja da Slovenija treba što prije povući Hrvatsku u Schengen jer bi to rasteretilo slovensku policiju i oslobodilo nas nezadovoljstva zbog dugih kolona na granici, ali postoje i drugačija razmišljanja", navodi u prilogu za ljubljanski list Rupel.

>>>Slovenija zasjenila Hrvatsku u izvozu, jednom od glavnih pokretača gospodarskog oporavka

"Neki kažu da je potpora za Schengen naša zadnja prilika da naplatimo ono što su nam Hrvati dužni: od granice i ribarske zone u Jadranu pa sve do Ljubljanske banke", dodao je u svojoj analizi Rupel.

"S figom u džepu"

On je kao ministar vanjskih poslova u nekadašnjoj vladi Janeza Janše prvi osmislio strategiju uvjetovanja hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, blokirajući otvaranje pojedinih poglavlja navodnim prejudiciranjem granične crte u nekim hrvatskim dokumentima priloženim uz pregovore.

"Još je važnije pitanje može li Hrvatska u dogledno vrijeme postati dio schengenskog sustava i hoće li se Slovenija uskoro naći u situaciji da odlučuje o potpori ulasku Hrvatske u Schengen. To je ozbiljno i realno pitanje koje se postavlja zbog zapleta na granicama Hrvatske s drugim republikama nekadašnje Jugoslavije", navodi Rupel. On tvrdi da je Hrvatska, što se tiče Slovenije, u Europsku uniju i NATO savez ušla "jeftino", jer je arbitražni sporazum o granici 2009. godine potpisala "s figom u džepu", a kasnije ga se odrekla, iako je granično pitanje s izlazom Slovenije na otvoreno more bilo uvjet za pristanak Ljubljane da se pregovori završe pa se radilo o neispunjenom obećanju.

>>>Anketa: ‘Već napredna’ Slovenija podržava EU s više brzina

Kako širu sliku odnosa dviju država u europskom kontekstu predstavlja Rupel, glavni je problem Hrvatske što se psihološki nije navikla na "postojanje slovensko-hrvatske granice koje u vrijeme SFRJ nije bilo" i što je Slovenija u odnosu na nju u prednosti jer je u tješnje povezanom dijelu EU-a, odnosno Schengenskom prostoru bez graničnih kontrola.

"Slovenci u Italiju i Austriju imaju bitno lakši pristup, u njih mogu putovati s osobnom iskaznicom ili čak bez nje. Neki krugovi u Hrvatskoj imaju drukčiji scenarij od onoga koji zamišljamo mi u Sloveniji", kaže u svom prilogu Rupel, sugerirajući kako ti "krugovi" žele Sloveniju izbaciti iz Schengena.

>>>Komisija pozdravlja hrvatski pristup Schengenskom informacijskom sustavu

"Slovensko-hrvatsku granicu moguće je izbrisati na dva načina: ili s ulaskom Hrvatske u Schengen ili s izbacivanjem Slovenije iz Schengena, a na tu mogućnost očito računaju i naši sjeverni susjedi, Austrijanci", završava svoj autorski prilog u ljubljanskom "Delu" Rupel.

Dugogodišnji slovenski ministar vanjskih poslova umirovljen je prije četiri godine i rijetko nastupa u javnosti, osim na pojedinim oporbenim portalima, ali se njegove analize nekad objavljuju i u dnevnom tisku kada dođe do slučajeva zaoštravanja odnosa s Hrvatskom.

02. ožujak 2024 17:06