Jedna od popularnijih riječi recentne hrvatske stvarnosti, koja sjajno sumira neuspjeh zemlje, svakako je ‘uhljeb‘, specifična vrsta malignog raka prisutnog već jako dugo, ali posebno izraženog proteklih nekoliko desetljeća. Iako je, dakle, riječ o izdržljivom obliku funkcioniranja društva imunom na vrijeme i društvene okolnosti, interes znanosti za njega u svijetu i Hrvatskoj počeo je rasti relativno nedavno.
Onima koji daju doprinos znanstvenoj diskusiji o uhljebima, klijentelizmu, ortačkom kapitalizmu, ekonomiji pogodovanja i svim ostalim pojavnostima koncepta ‘veze‘, priključila se nedavno i Ružica Šimić Banović. Profesorici na Pravnom fakultetu u Zagrebu potkraj prošle godine u znanstvenom časopisu Post-Communist Economies objavljen je rad u kojem detaljno obrađuje fenomen uhljeba u Hrvatskoj, a u razgovoru za Lider pojasnila je neke od ključnih elemenata svog članka.
Donosimo njezino objašnjenje pojmova kao što su klijentelizam, uhljebništvo, ortački kapitalizam.
– Prema definiciji klijentelizam je trgovanje političkom podrškom, odnosno pružanje koristi potencijalnim glasačima. U Hrvatskoj dominira relacijski klijentelizam, koji podrazumijeva dugoročne odnose. Dakle, naspram izbornoga, vezanog samo uz ad hoc pristup i jednu kampanju, mi imamo klijentelizam koji svojim glasačima stano omogućuje korist u zamjenu za glasove i pokazao se vrlo učinkovitim i otpornim. Zajednički nazivnik spomenutih koncepata je pripadnost nekoj skupini ili mreži, korištenje populističkom ideologijom za prikrivanje često toksičnih praksi za društvo te neformalna razmjena na tuđi trošak. Time se razlika između povlaštenih skupina i ostatka društva povećava. A primjena dvostrukih kriterija nije pojava tipična samo za elite, već i za širu populaciju.
Naravno, zatražili smo je i za pojašnjenje što je točno uhljeb.
– Osoba čija je glavna ‘kompetencija‘ pripadnost nekoj nepotističkoj ili klijentelističkoj mreži. Drugim riječima, osoba koja je zbog svog rodbinskog ili stranačkog odnosa zaposlena u javnom sektoru. Šire definirano, pojam obuhvaća i poduzetnike koji žive od javnog sektora često dobivajući natječaje diskutabilnim putem.
Intervju s profesoricom Ružicom Šimić Banović čitajte u 700. broju digitalnog i tiskanog Lidera koji vas čeka na kioscima Tiska i iNovina.