Drugi dio 6. Liderovog susreta guvernera regije u Rovinju bio je rezerviran za financijski sektor, odnosno raspravu o efikasnosti banaka u uvjetima smanjivanja neto kamatnih marži i drugih pritisaka na poslovanje. Upravo je na tu temu predavanje održao ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je objasnio da se pad marže teško može kompenzirati povećanim volumenom, što znači da bankarskom sektoru preostaje samo povećanje efikasnosti. Kako je rekao, postoje interna (tehnička) i vanjska (šira efikasnost), pri čemu je pozornost posvetio ovoj prvoj usporedivši cijele bankarske sustave.
>>>Véron: U budućnosti je najvažnije izbjeći nijekanje loših kredita
Kako je pokazao, zemlje regije prema tri modela analize inputa i outputa banaka uglavnom su tehnički efikasne, a Hrvatska zadržava relativnu efikasnost čak i kada se usporedi s razvijenim europskim bankarskim sustavima. Iz toga proizlazi da prostor za povećanje efikasnosti treba tražiti izvan samih banaka, u regulatornom okolišu, institucionalnom okviru, reformama i razvoju konkurencije. Jedan interesantan nalaz njegove analize bila je i negativna relacija udjela države u poslovanju i tehničke efikasnosti. Drugim riječima, što se banke više oslanjaju na poslovanje s državom, to je tehnička efikasnost manja. Slijedom toga, banke u traženju svoje efikasnosti trebaju obratiti pozornost i na ovaj faktor.
Regulatorni tsunami
Na okruglom stolu koji je uslijedio, predstavnici bankarskog sektora u regiji razradili su ove ideje i dali svoja mišljenja o bliskoj budućnosti za banke i njihovu efikasnost. Na upit moderatora Milana Deskara Škrbića kako potaknuti efikasnost, predsjednik Erste&Steiermaerkische Banka Christoph Schoefboeck potvrdio je da su banke tehnički vrlo efikasne, kao i da neto marže padaju, što se više ne može kompenzirati većim prihodima. Regulatorni tsunami dodatno je otežao situaciju za banke i stoga nemaju izbora nego biti još efikasnije. Nadovezujući se na to, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je kako pored povećanja volumena i smanjenja troškovne strukture, u Hrvatskoj postoje još dva mjesta za povećanje efikasnosti, a to su coverage ratio (mjera sposobnosti banke da apsorbira potencijalne gubitke neprihodujućih kredita) i visok regulatorni trošak.
[caption id="attachment_331398" align="aligncenter" width="750"]
Toni Stojanovski, Berislav Kutle i Stanislava Zadravec Caprirolo[/caption]
Povećanje efikasnosti kroz deregulaciju
Da je ulazak u europodručje donio plusove i minuse rekla je direktorica Udruženja banaka Slovenije Stanislava Zadravec Caprirolo. Primjerice, troškovi su porasli zbog povećane regulative i naknada (ESB-u, nacionalnoj središnjoj banci, Fondu za sanaciju…), ali je povećana robusnost i stvorena sigurnosna mreža za banke. Složila se s kolegama da postoji prostor za povećanje efikasnosti kroz deregulaciju, posebice kada postoji visoka razina usklađenosti unutar EU-a.
>>>FOTO: Počeo je 6. Susret guvernera regije
Koliko je politička nestabilnosti utjecala na bankarski sektor u BiH i Makedoniji, objasnili su direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle i zamjenik predsjednika Udruženja banaka Makedonije Toni Stojanovski. BiH ima najveću političku nestabilnost, smatra Kutle, zbog čega je razvijati bankarski sektor iznimno teško. Ipak, bankarski sektor najrazvijeniji je sektor u BiH, dodao je, a profitabilnost nikad nije bila veća. Upozorio je da će banke morati surađivati sa sektorom financijske tehnologije, umjesto da se s njim natječu, kao i da moraju prestati voditi računa isključivo o profitabilnosti, što je samo jedno od mjerila efikasnosti. Sličnog je razmišljanja bio i Stojanovski rekavši kako je politička nestabilnost bila vrlo štetna za banke, ali da su zahvaljujući dobrim fundamentima apsorbirale taj šok.
