Nema jedne definicije društvenog poduzetništva. Ono se može definirati na različite načine: kao hibridni pokret, koncept, metoda, paradigma u poslovanju i sl.
U Hrvatskoj trenutačno nema službene definicije, nego samo radna verzija koja se priprema u sklopu inicijative Ministarstva rada i mirovinskog sustava za izradu strategije društvenog poduzetništva. Prema definiciji Tine Odinsky-Zec, predavačice na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, društveni poduzetnik jest ‘osoba koja primjenjuje kreativnost, znanje o poslovanju i osobnu misiju u stvaranju inovativnih rješenja za dobrobit društva, okoliša i ekonomsko blagostanje’. To može biti privatna tvrtka, neprofitna organizacija ili pojedinac. U nekim zemljama, poput Slovenije, prihvaćen je Zakon o socijalnom poduzetništvu kojim se regulira pravna osobnost društvenih poduzeća kao neprofitnih organizacija koje rade za dobrobit društva. U zemljama kao što su Mađarska i Rumunjska, u kojima je društveno poduzetništvo u posljednjih desetak godina evoluiralo od rijetkih inicijativa do već uvriježene prakse poduzetnika i neprofitnih organizacija, nema zakonske osnove za poslovanje društvenih poduzeća.
Nedorečen natječaj U Hrvatskoj je nedavno završio natječaj ‘Socijalno poduzetništvo’ u sklopu programa Poduzetnički impuls Ministarstva poduzetništva i obrta čiji je cilj bio ‘socijalna integracija uključivanjem u poduzetništvo socijalno ugroženih osoba i osoba s invaliditetom’. Bio je otvoren samo za subjekte maloga gospodarstva, trgovačka društva, obrte i zadruge, socijalne zadruge ili subjekte maloga gospodarstva, trgovačka društva, obrte i zadruge koji ‘zapošljavaju ili planiraju zaposliti osobe sa smanjenom radnom sposobnošću, osobe s invaliditetom, osobe u nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima i pripadnike romske nacionalne manjine i uključiti ih u radne procese’. Natječaj je bio nedorečen zbog dvaju razloga: nije omogućio prijavu neprofitnim organizacijama koje se bave poduzetničkim aktivnostima i ograničio je socijalno poduzetništvo samo na zapošljavanje marginaliziranih osoba i skupina, što je samo jedan cilj tog koncepta, ali ne i jedini.
Mnogi oblici financiranja Bez obzira na relativno nov i nedorečen koncept, nedostatak jedinstvene strategije i definicije društvenog poduzetništva pozitivnih primjera ima i kod nas, od društveno poduzetničkog poslovanja udruge RODA (Roditelji u akciji), koja je svoje prihode uvećala za 43 posto prodajom pamučnih pelena, do društvenog poduzeća Željka Mavrovića, organizacije Mali zeleni&Biševo te Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Mnogo je oblika financiranja društvenih poduzetničkih inicijativa mnogi iako se i dalje najčešće svode na samofinanciranje: od nepovratnih sredstava EU (npr. novi pozivi FP7 usmjerit će se i na financiranje društvenog poduzetništva) do ekoloških i drugih kredita, jamstvenih shema, shema rizičnoga kapitala ili nekih novijih oblika financijskih instrumenata koji nas očekuju nakon ulaska u EU (npr. Jeremie). Nakon takvih objašnjenja, definicija i primjera koliko ste vi društveni poduzetnik?
