I hrvatskim tvrtkama EU nudi 4,8 milijardi eura na godinu za osvajanje nesvrstanih

Pokret nesvrstanih slavi 53 godine postojanja. Iako je s krajem Hladnoga rata izgubio ekonomsku važnost na svjetskome tržištu, članstvo je doguralo do čak 120 zemalja. S bivšom državom u središtu. Jugoslavija je golem dio izvoza plasirala na tržišta nesvrstanih, tada mahom nerazvijenih zemalja. Na njima su rasli Ingra, Končar, Đuro Đaković, Konstruktor, Ina, Pliva, Brodosplit, Hidroelektra...

Nakon raspada 'ex YU' ta smo tržišta prebrisali, fokusiravši se na skučeno tržište regije i EU. Jer smo tako dokazivali svoju proeuropsku orijentaciju.

Pa, čemu sad nesvrstani, pitate se? Nismo ih iz naftalina izvukli mi u Lideru. Izvukla ih je vlast upirući prstom u Europski razvojni fond. Riječ je o novčano skromnome fondu (4,8 milijarde eura na godinu) namijenjenom financiranju izlaska upravo na tržišta trećih zemalja. S obzirom na to da je originalno riječ o fondu utemeljenom za ulaganje u tadašnje kolonije, nije li logično priupitati se ima li i Hrvatska napokon šanse da osvoji svoje i započne hrvatsku eru 'neokolonijalizma'?

Pitanje unatoč navodnicima nije bezveze, jer orijentiranost prema zemljama koje su, doduše, na vječito problematičnima Istoku i Jugu (iračko-iranski rat, Sadamova agresija na Kuvajt, sudanski zločini u Darfuru, Mugabeova diktatura, afganistanska 'demokracija', alžirski građanski rat, polja smrti u Kambodži, vojne hunte u Mijanmaru) istodobno otvara pogled prema nekima od najvećih tržišta svijeta. Indija, Indonezija, Saudijska Arabija, Južnoafrička Republika golema su tržišta, usto sva u sustavu zemalja G20. Pa što čekamo?

Pita se to i Vatroslav Sablić, direktor Elke, iščekujući korak dalje od pustoga spominjanja fonda iz usta ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić i njezina zamjenika Joška Klisovića.

- To je vrlo zanimljiva tema, trebali bi nas s time bolje upoznati. Itekako smo zainteresirani, uostalom članica smo EU i bio bi red da sudjelujemo u podjeli toga kolača, kad to već uspješno rade stari lisci. No osim načelnog spominjanja mogućnosti, novih, konkretnih detalja nema. Budući da poslujemo diljem Afrike, s takvim fondom sigurno bismo imali lakšu naplatu, jači vjetar u leđa. No bez pomoći Ministarstva teško ćemo išta iskoristiti kada nitko ništa o tome ne zna - kaže Sablić iščekujući kakvu prezentaciju na koju bi bile pozvane sve tvrtke koje već izvoze ili imaju namjeru izvoziti na tržišta trećih zemalja.

>>>Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera.