Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskoga klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, u misiji je čiji je cilj hrvatskoj javnosti i odgovornim institucijama objasniti važnost kreativnih i kulturnih industrija za gospodarski razvoj zemlje. Baš kada se činilo da je nakon duge i teške bitke uspjela u tome, vladajuća je garnitura smijenjena i sada mora ispočetka.
No Nikolić Popović iskreno vjeruje u svjetliju budućnost države te da će kreativna i kulturna industrija, koja u ovom trenutku pridonosi domaćem BDP-u s 2,5 posto te stvara 4,6 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti, biti okidač za ekonomski rast Hrvatske, kao što je to slučaj na zapadu. Povod za razgovor je njezin najnoviji projekt ‘Mjesec kreativnih i kulturnih industrija‘ koji će se održati u Zagrebu od 16. svibnja do 21. lipnja ove godine.
• Zašto bi kreativna i kulturna industrija trebala biti važna za Hrvatsku?– Kreativna i kulturna industrija najpropulzivnija je industrija na svijetu. Ona dodaje vrijednost svakom proizvodu, a to bi se trebalo posebno cijeniti u maloj zemlji poput Hrvatske. Danas tako imamo situaciju da, zbog toga što država ne potiče sektor kreativne i kulturne industrije ni proces nadogradnje vrijednosti, hrvatske tvrtke ne mogu ulagati u dizajn. Također je veliki problem to što su, prema postojećim modelima, projekti istraživanja i razvoja inovacija usmjereni samo prema velikim tvrtkama, dok bi povezivanjem s kreativnim i kulturnim industrijama tu priliku dobile i male i srednje tvrtke. Dizajn je znatno više od samog oblikovanja komunikacije ili ambalaže, čega Hrvatska još nije svjesna.
• Imate li potporu Vlade i odgovornih institucija?– Klaster je objavio rezultate mapiranja koji su nam omogućili da nas se shvati kao ekonomski relevantne. Nakon toga prirodni slijed stvari bio je izrada strategije, pa u ovom trenutku naše radne skupine rade analize i razvijaju preporuke za pojedine podsektore. Bivšu vladu dugo smo uvjeravali u važnost kreativnih i kulturnih industrija te smo od sedam ministara uspjeli dobiti izjave o namjeri da će se, s obzirom na to da je sektor kreativnih i kulturnih industrija strateški važan, početi više ulagati i voditi brigu o kreativnim i kulturnim industrijama. Međuresorna povezivanja ministarstava iznimno su važna kako bi se naš plan proveo. No s promjenom vlade došli su opet problemi. Baš kada smo Milanovićevu vladu uvjerili u naše ideje, ona je izgubila izbore. Sada moramo krenuti ispočetka, no zapeli smo već kod Ministarstva kulture, do ministra Hasanbegovića ne možemo doći. Europska unija već je do sada poslala preporuke Vladi o nužnosti ulaganja u sektor kreativnih i kulturnih industrija, a moram pohvaliti i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović te predsjednika Sabora Željka Reinera koji razumiju tematiku i spremni su nam pomoći.
• Jeste li zadovoljni suradnjom s HUP-om? Koliko vam oni pomažu?– Oni su već dugo naši partneri, a ja sam predsjednica koordinacije kreativnih i kulturnih industrija pri toj udruzi. U HUP-u nam pomažu da se povezujemo s poduzetnicima i razvijamo različite zajedničke projekte s pojedinim sektorima kako bi ti isti shvatili da im kreativne i kulturne industrije mogu uvelike pomoći. Među ključnim projektima koje razvijamo jesu kreativni vaučeri kojima se financira iskorištavanje kreativnih i kulturnih industrija u malom i srednjem poduzetništvu. Projekti vaučera u Europi bili su iznimno uspješni u dugoročnom razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Država u tom slučaju subvencionira poduzetnike koji dobivaju vaučere, a zatim odabiru kreativce s kojima žele surađivati.
Cijeli razgovor možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera.