Lorencin: Moramo pripremiti velike javne investicije

Okrugli stol na temu Uloga inovacijske infrastrukture u internacionalizaciji inovativnog poduzetništva u organizaciji Poslovno – inovacijskog centra BICRO i Europske poduzetničke mreže, održan je danas u Zagrebu.

Dalibor Marjanović, direktor BICRO-a istaknuo je kako je BICRO od 2007. do 2011. godine potpomogao sedam infrastrukturnih projekata s više od 54 milijuna kuna. -Vrijedi napomenuti kako se trenutno u TEHCRO centrima nalazi 77 poduzeća – stanara koja zapošljavaju 650 djelatnika, od čega 40 posto u poslovima visoke dodane vrijednosti, odnosno u istraživanju i razvoju – rekao je Marjanović.
Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva je naglasio kako se procesom pristupanja Europskoj uniji pojavljuju velike razvojne mogućnosti i to na svim razinama, a osobito za uspostavu okvira za suvremenu nacionalnu razvojnu politiku koja uzima u obzir regionalne posebnosti pri čemu je bitna pripremljenost za povlačenje sredstava iz EU.
-Vlada želi da se što prije pokrenu novi ciklusi investiranja. Svi prognoziraju kako će investicije u ovoj godini pasti za dva posto, a naš je cilj prvo zaustaviti taj pad, pa potom pokrenuti novi ciklus investicija. Ovdje se uglavnom radi o velikim projektima, no inovacije nisu ostavljene po strani. Trenutna razina spremnosti projekata nije velika i trenutno nije moguće pokrenuti ni jednu veliku investiciju u javnom sektoru.
Naš je cilj da u ovoj godini pripremimo velike javne investicije, te da krajem iduće godine velike javne investicije zamjeni privatni sektor – rekao je Lorencin i dodao kako će Vlada raditi na jačanju inovativnosti, odnosno na konkurentnosti te da će poticati privatni sektor na suradnju sa BICRO-om kako bi se u proizvodni proces u većoj mjeri uključivale inovacije.
Hrvoje Meštrić iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta je istaknuo kako je projekt tehnologijskog razvitka omogućio promicanje sinergije između istraživačkih zajednica i industrije čime su osigurana sredstva i odgovarajući financijski mehanizmi za potporu razvoju, upotrebi i prilagodbi nove industrijske tehnologije.
-Bez obzira što nam je proračun prenapregnut, odnosno što većina proračuna odlazi na plaće zaposlenika, mi smo glavni akter u tom procesu. Problem je u činjenici što mi nemamo kontrolu izlaznih rezultata kod naših sveučilišta i veleučilišta. U protekloj smo godini tvrtkama dodijelili oko 500 milijuna kuna za istraživanje i razvoj, a od velikih kompanija najviše su novca povukli Ericsson Nikola Tesla i Pliva. Naš je cilj da se ta potpora još bolje strukturira i pojača, te da tvrtke mogu odbijati od poreza sredstva uložena u istraživanje barem deset umjesto pet godina kao što je dosadašnja praksa – rekao je Meštrić.
Direktor Stepa iz Rijeke Boris Golob smatra kako su tehnološki parkovi u trenutku kada postanu osposobljeni za pružanje savjeta poduzećima postaju i mjesta infrastrukture znanja i inoviranja. Dodao je i činjenicu kako je tehnološki park kojem je on na čelu gotovo ispunio svoje kapacitete i kako je u četiri godine došao do razine gdje se sa 70 posto financira iz vlastitih prihoda. - Ljudi moraju shvatiti da inovacija nije pojam tehničke ili znanstvene kulture, već je taj pojam dio poslovne kulture.
Drugim riječima, poduzetnici moraju shvatiti kako inovacija postaje ključ konkurentnosti i kako pri stvaranju inovacija mora djelovati sinergija znanosti, poduzetništva, lokalne samouprave i državne strategije. Ovdje je riječ o kombinaciji svih tih elemenata – rekao je Golob i dodao kako je uz znanstvenu potrebno razvijati i poduzetničku kulturu.