Kompromisno rješenje iznimno sporne odredbe o označavanju podrijetla proizvoda (famozni ‘made in’) koji se prodaju na unutarnjem tržištu EU prošlo je prvo čitanje Europskog parlamenta.
Europska komisija predložila je dva nova zakonska prijedloga o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta koja bi trebala zamijeniti postojeću Direktivu o sigurnosti proizvoda, ali spor država članica o označavanju podrijetla proizvoda rezultirao je de facto blokadom spomenutih uredbi. Parlament je podržao Komisijino mišljenje prema kojem bi poznata ‘made in’ oznaka trebala postati obvezna za neprehrambene proizvode (trenutačno je to dobrovoljno), kao i strože kazne za one koji prodaju potencijalno opasne proizvode.
Sporna definicija podrijetla Najveći problem nove regulative koju je predložila Europska komisija označavanje je podrijetla proizvoda jer se države članice ne mogu u Vijeću dogovoriti o jasnoj definiciji podrijetla, zbog različitih gospodarskih interesa pojedinih država. Prema prijedlozima koji su prošli prvo čitanje u Parlamentu i očekuju prvo čitanje u Vijeću, ‘made in’ oznaka morala bi se primjenjivati na gotovo sve proizvode osim medicinskih, a za robu proizvedenu u više zemalja, što je danas slučaj s većinom iole sofisticiranijih proizvoda i glavni kamen spoticanja u Vijeću, zemlja podrijetla bila bi ona gdje je proizvod prošao ‘zadnju znatnu, ekonomsku, opravdanu obradu’ rezultirajući time ‘novim proizvodom’ ili ‘važnom fazom proizvodnje’. No čak i ta prilično široka i općenita definicija ne zadovoljava zasad Vijeće, odnosno suprotstavljene države članice.
Protiv i poslovni sektor Sretan trenutačnim oblikom prijedloga nije ni poslovni sektor, barem ako je suditi prema krovnoj gospodarskoj komori EuroCommerce, koja smatra obvezno etiketiranje gotovo svih proizvoda dodatnim troškom za poduzeća bez jasnih i provjerenih koristi u pogledu sigurnosti proizvoda. U toj komori odbacuju mogućnost nametanja naknada poduzećima i umjesto toga smatraju da bi troškove nadzora trebale snositi države.
Osim najosjetljivijeg pitanja zastupnici su predložili Komisiji objavljivanje i ažuriranje crne liste poduzeća koja opetovano krše pravila o sigurnosti proizvoda i osnivanje europske baze podataka o nesrećama uzorkovanima nesigurnim proizvodima. Valja napomenuti da je riječ tek o prvom čitanju od moguća tri te će ‘loptanje’ između Vijeća i Parlamenta nesumnjivo potrajati, s tim da je upitno hoće li prijedlog uopće uspjeti proći Vijeće.
