Mladim Europljanima ne ide baš matematika, ali su zato vrlo dobri u čitanju i znanosti, pokazalo je najnovije izvješće PISA 2012 OECD-a (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) o vještinama 15-godišnjaka u tim područjima.
Europska unija tako se u dvije od tri discipline približava zacrtanim ciljevima do 2020. kada bi postotak neuspješnih trebao pasti ispod 15 posto. Deset članica, među kojima i Hrvatska, postiglo je znatan napredak u smanjivanju udjela onih s nezadovoljavajućim uspjehom u svim trima disciplinama od 2009. naovamo, dok je pet zemalja zabilježilo suprotan trend. Kod preostalih 13 država članica rezultati su miješani, ali ukupno gledano Europska unija ima bolje rezultate od Amerike, što i nije teško, premda obje zaostaju za Japanom.
Teška je matematika U anketi koja se provodi trogodišnje od 2000. sudjeluju 34 članice OECD-a i 31 partnerska država, što je 80-ak posto svjetske ekonomije, a testove je polagalo 510 tisuća učenika od 15 godina i tri mjeseca do 16 godina i dva mjeseca starosti. Postotak neuspješnih u čitanju spustio se za 23,1 posto u 2006., 19,7 tri godine poslije i, konačno, 17,8 posto prošle godine, što sugerira da je zacrtani cilj, koji je dosad dosegnulo sedam članica (Estonija, Irska, Poljska, Finska, Nizozemska, Njemačka i Danska) od 15 posto ili manje do 2020. dohvatljiv trenutačnim tempom. Osim Hrvatske, velik napredak postigli su Češka, Njemačka, Estonija, Irska, Litva, Luksemburg, Austrija, Poljska i Rumunjska. Matematika je, čini se, ozbiljan problem: od 2009. nije postignut napredak neuspješnih, iako su četiri članice među najboljima na svijetu (Grčka, Finska, Poljska, Nizozemska). Hrvatska je tu, zajedno s Bugarskom, Grčkom, Irskom, Latvijom, Austrijom, Poljskom i Rumunjskom, ostvarila velik skok od više od dva posto. S druge strane, stabilan napredak i ukupno najbolje rezultate prema broju uspješnih država članica Unija u cjelini bilježi u znanosti gdje je postotak neuspješnih pao s 20,3 posto 2006. na 16,6 posto prošle godine, a deset je članica ispod žuđenog praga od 15 posto.
Kolika tati plaća... Anketa je potvrdila i ono što odavno nije tajna, da socioekonomski status učenika znatno utječe na njihov uspjeh. Drugim riječima, oni iz kućanstava s nižim dohotkom općenito postižu slabije rezultate u sve tri discipline, što je dopunjeno negativnim efektima imigrantskog podrijetla. Drugi faktori su sudjelovanje u obrazovanju i brizi u ranom djetinjstvu, kao i spolni nerazmjer (curice su uspješnije od dječaka u čitanju). Analiza je otkrila i odnos između ove ankete i ankete sposobnosti odraslih koji jasno pokazuje važnost fokusa na primarno i sekundarno obrazovanje jer je nakon tog razdoblja teško kompenzirati izgubljene prilike u školi.
