Posve će se ukinuti nacionalno sufinanciranje
Europska unija namjerava uložiti čak sto milijuna eura u promociju svoga poljoprivrednog sektora tijekom sljedeće godine, kako unutar EU, tako i na stranim tržištima.
Iako što se tiče izvoza poljoprivrednih proizvoda EU ionako ne stoji baš loše, Europska komisija namjerava uložiti 111 milijuna eura u otvaranje novih tržišta i jačanje potrošnje na unutarnjem, sve pod jednostavnim i lako pamtljivim sloganom 'Uživajte, iz Europe je'.
Već sada sasvim solidan iznos na sredini je svog puta s obzirom na to da je plan podići izdvajanje u tu svrhu sa 61 milijun eura na čak 200 milijuna do 2019. Konkretne mjere uključuju poslovično smanjenje administrativnog tereta, ponajprije u pogledu procedure prijavljivanja, i povećanje stope sufinanciranja s 50 na 70-80 posto (uz iznimku Grčke i Cipra, koji će moći računati na još pet posto), a istovremeno će se ukinuti nacionalno sufinanciranje, čime će, nadaju se u Komisiji, uvjeti biti ujednačeni za sve. Plan se može svesti na više novca i centraliziranosti u rukama Komisije.
Nova tržišta
Namjera je, prije svega, usmjeriti novac na promociju europskoga poljoprivrednog umijeća na tržištima koja nude realan potencijal za rast, posebice kada su u pitanju svinjetina i mliječni proizvodi, dvama sektorima poljoprivrede s najvećim problemima. Ta dva sektora moći će računati na 30 milijuna eura već pripremljenih u tu svrhu.
Zemlje koje će se naći pod udarom propagandne poljoprivredne oštrice su Kina, Japan, Južna Koreja, SAD, Kanada, Središnja i Južna Amerika, Karibi, Jugoistočna Azija, Afrika i Bliski Istok te druga područja, premda je teško sjetiti se što je ostalo, osim možda Antarktike i Arktika. Europska je komisija, dakle, probrala cijeli svijet tražeći nova tržišta za svoje proizvode. Za te, kako iz nazivaju, jednostavne promotivne aktivnosti (informativne i promotivne kampanje) namijenjeno je 68 milijuna eura.
Godišnji program
Osnovni elementi cjelokupnog programa uključuju spomenuto povećanje sredstava, više stope sufinanciranja, uspostavljanje europske strategije u svrhu ciljanije promocije, širenje opsega mjera (više mogućih korisnika, više obuhvaćenih proizvoda), pojednostavnjivanje procedure ocjenjivanja ponuđenih projekata (bit će isključene nacionalne vlasti, sve će odmah ići Komisiji na uvid) te centraliziranje koordinacije programa koji uključuju više zemalja pod kapom Komisije.
Iz europske vlade posebice ističu uspostavljanje godišnjeg programa aktivnosti kao ključnu novost, u kojem će se strateško odrediti s čime se i prema kome ide te koliko se novca može potrošiti, sve u svrhu 'dinamične i aktivne politike' koja se prilagođava novim uvjetima.
