Povratak kune - Pet razloga zbog kojih je domaća valuta opet u modi

Koliko god guverner HNB-a Boris Vujčić želio da Hrvatska što prije uvede euro, trendovi u ‘domaji’ sve su obrnutiji. Ne samo da nam grčki poučak kaže kako je srljanje u eurozonu s našom razinom produktivnosti i konkurentnosti čista ludost nego je i kuna opet – ‘in’.

Zašto ‘opet’? Zato što je bivši guverner Rohatinski raznim potezima prije krize pokušao vodu navesti na kunski mlin. I to mu je sve do krize (donekle) polazilo za rukom. Trebalo je nekoliko krizno-recesijskih godina da kuna ponovno postane atraktivnom. Naime, sve više banaka danas nudi dugoročne kunske kredite, ponajviše stambene.

Rast kunskih kredita

Ništa čudno s obzirom na to da se najviše opečenih u slučaju švicarskoga franka zadužilo za krov nad glavom. Razloga je za kunsku atraktivnost nekoliko, otrežnjenje valutnom CHF-katastrofom samo je jedan od njih. Bez financijskoga dotoka iz matičnih banaka glavni je izvor kreditiranja postala domaća štednja, a u njoj kunski udjel polako, ali sigurno raste (HNB-ova statistika kaže kako su se prije krize kunski depoziti uspjeli domoći gotovo 42 posto u ukupnima, 2010. pali su na manje od 29 posto, no sada se polako vraćaju prema 33 posto).

S rastom štednje rastu i krediti u domaćoj valuti. Isključi li se utjecaj promjene tečajeva na kretanje kredita, prema HNB-ovim podacima, lani su se kunski krediti stanovništvu povećali za četiri milijarde kuna, a devizni smanjili za 4,9 milijardi. Kod poduzeća kunski su se krediti povećali za devetsto milijuna uz istodobni pad deviznih za čak 4,2 milijarde kuna. Slični su trendovi i ove godine: kunski krediti stanovništvu porasli su za 1,8 milijardi, devizni su manji za 2,4 milijarde, krediti poduzećima u kunama osamsto su milijuna ‘jači’, a devizni stotinu milijuna ‘tanji’. Još konkretnije: od kraja 2012. do svibnja 2015. udjel kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu povećao se s 27 posto na 32 posto, a udjel kunskih u ukupnim kreditima poduzećima s 23,6 na 29 posto. Unatoč takvom porastu udjeli kunskih kredita još su ispod razina zabilježenih prije izbijanja financijske krize.

Više pročitajte u novom broju tjednika Lider