Nedugo nakon dogovora o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije, za razdoblje od 2014. do 2020, Europska komisija donijela je i novi skup smjernica o boljoj suradnji svih dionika u procesu korištenja fondovima EU.
Objedinjeni skup standarda sročenih u uredbu Komisije za cilj ima poboljšati konzultacije, sudjelovanje i dijalog između partnera uključenih u proces prijave i korištenja fondovima, poput lokalnih i nacionalnih vlasti, sindikata, poslodavaca i nevladinih organizacija. ‘Europski kodeks ponašanja na načelu partnerstva’ od država članica zahtijeva kvalitetniju suradnju između vlasti i njihovih partnera pri realizaciji projekata za fondove EU, a odnosi se na Europski regionalni razvojni fond (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD) te Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFF). Bolja razmjena informacija, iskustva i dobrih praksi trebala bi u konačnici rezultirati i efikasnijim trošenjem zajedničkog novca.
Nepoštovanje regulative Redovito godišnje izvješće Europskoga revizorskog suda u studenome prošle godine ukazalo je na još uvijek uočljivo nepoštovanje regulative. Postotak pogrešaka, gledajući ukupan europski proračun u 2012. je 4,8 posto, a spomenuta stopa odnosi se na novac koji nije trebao biti isplaćen jer nije upotrijebljen u skladu s relevantnom legislativom. Najčešće pogreške odnose se na isplatu novca projektima i korisnicima koji nisu bili kvalificirani ili za kupnju usluga, dobara i investicija mimo zadane procedure javne nabave. Među stvarima koje je Sud kritizirao istaknuta su i pravila za istekli proračun (2007. - 2013.), koja prema njegovom mišljenju ne potiču države članice na efikasnije upravljanje financijama. Najpogođenija područja su ruralni razvoj, okoliš, ribarstvo i zdravlje, a slijede promet, energetika i regionalni razvoj.
Nova pravila Sada se stoga od država članica u pravno obvezujućem dokumentu traži da osiguraju: transparentnost prilikom selekcije članova koji predstavljaju lokalne vlasti i socijalne i ekonomske partnere u odbore za nadzor projekata, njihovo adekvatno informiranje, davanje potrebnog vremena procesu konzultacija i uključivanje u sve faze procesa, potporu izgrađivanju kapaciteta spomenutih partnera u pogledu kompetentnosti i vještina te stvaranje platformi za međusobno učenje i razmjenu dobrih praksi. Dokument je namjerno sročen dovoljno općenito, upozoravaju u Komisiji, kako bi se ostavilo dovoljno manevarskog prostora državama za detaljnu implementaciju pravila na praktičan način.
Na taj potez Komisija se odlučila nakon što su uočene velike razlike u kvaliteti i uspješnosti provođenja europskih projekata, u velikoj mjeri upravo zbog razlika u razini otvorenosti pojedinih društava konzultacijama i uključivanju raznih partnera u proces predlaganja, realizacije i nadzora.
