Val imigranata udara i na učinkovitost Europske unije

Samo u jednom tjednu odobrena su 23 nacionalna višegodišnja programa u sklopu fondova za Azil, imigraciju i integraciju i Unutarnju sigurnost. Ne treba sumnjati da će EU u tom pogledu i dalje ubrzavati

Koliko brza i efikasna Europska komisija može biti kad postoji snažna politička volja na najvišim razinama EU dokazala je nedavno pohvalivši se da je samo ovoga mjeseca odobrila 23 nacionalna višegodišnja programa u okviru fondova za Azil, imigraciju i integraciju (AMIF) i Unutarnju sigurnost (ISF). Usvajanje programa država članica ključan je preudvjet za otpuštanje novca, ukupno 2,4 milijarde eura u razdoblju od 2014. do 2020., a ne treba sumnjati i da će u tom pogledu stvari funkcionirati brzo za razliku od uobičajenoga opuštenog pristupa plaćanju računa Europske unije. Jer kad gori pod petama nizu velikih članica, stvari se odjednom počnu dosta brzo rješavati, odnosno barem novac počne kolati mnogo brže.

Osim dogovora o preraspodjeli azilanata po članicama, doduše na volonterskoj bazi, EU će napraviti sve za što efikasnije nošenje s valom imigranata koji udara na njegove obale. Do ožujka su odobrena 22 programa, a do kraja godine trebalo bi biti odobreno još 13, pa je očito da se radi punom parom.

Solidarnost u praksi 

Države članice danas su suočene s nevjerojatnim izazovima u području migracija i sigurnosti i Komisija poduzima mjere u duhu solidarnosti. Putem Europske agende za migracije i sigurnost, Komisija čini hrabre korake prema poboljšanju upravljanja migracijama, poticanju suradnje i stvaranja Europe sigurnije od organiziranoga kriminala i terorizma za naše građane. Odobreni nacionalni programi daju znatnu financijsku pomoć državama članicama u bavljenju tim izazovima. Odlučni smo nastaviti pretvarati solidarnost u praksu – komentirao je tu neuobičajenu učinkovitost Komisije povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos.

ASIF se uglavnom bavi financiranjem druge faze, odnosno bavljenjem imigrantima kada se jednom zateknu na teritoriju članice (smještaj, procedure za azil, integracija itd.), a ISF je fokusiran na prvu liniju obrane od invazije, odnosno nazdor granice. Oba fonda na raspolaganju za navedeno razdoblje imaju ukupno sedam milijardi eura, od čega 85 posto otpada na višegodišnje nacionalne strateške programe u području imigracije i nadzora granice.

Raspodjela pomoći

Nakon što ti programi dobiju blagoslov Komisije, provedba se vraća na nacionalnu razinu. Preostalih 15 posto sredstava ostaje Komisiji, koja ih usmjerava za individualne programe, odnosno pomoć državama članicama. Od dosad obrađenih programa nijedan se ne odnosi na Hrvatsku, a što se dosadašnje alokacije sredstava tiče listu predvode tri granične članice Italija, Španjolska i Grčka, na koje ukupno otpada 1,5 milijardi eura. Zanimljivo, Mađarska koja je među najglasnijima kada je riječ o navali imigranata u posljednje vrijeme i stalno vapi za hitnom pomoći dobila je ‘samo’ 61 milijun eura, a jedan neusporedivo manji Cipar dobiva 74 milijuna eura, koliko i Malta.