Želimo da svatko tko koristi e-banking koristi i uslugu e-građani

Ono o čemu se dosad samo postavljalo pitanje zašto, npr. zašto državna uprava nije umrežena umjesto da građani obijaju šaltere ili zašto se ništa s državnom administracijom ne može obaviti online-putem, uskoro bi trebalo postati stvarnost.

Uprava za e-Hrvatsku, sada u sklopu Ministarstva uprave, radi na tome da se ta stvarnost počne događati od iduće godine. Treći je projekt, o kojem se samo govori godinama, ujedinjavanje optičke infrastrukture u vlasništvu državnih tvrtki. Sve to ne prolazi bez otpora državnih službenika, ali pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku Darko Parić ima potporu politike. U intervjuu za Lider govori o digitalnoj budućnosti hrvatske države.

• U javnosti se u ovih godinu i pol dana govorilo o tri velika projekta: e-registri, e-građani i ujedinjavanje državne optičke infrastrukture. Radi li se na svima paralelno?

- Vozimo na sva tri kolosijeka paralelno. To su tri glavna projekta kojima se bavimo, s tim da je svaki od njih megaprojekt za sebe. Naš je osnovni problem što smo potkapacitirani, kao što je i dosad bio slučaj s Uredom za e-Hrvatsku. Ono što smo shvatili na početku jest da je koordinacija glavni preduvjet, dosad su se stvari odvijale stihijski i nepovezano.

• Jedan od prvih koraka bio vam je povezivanje e-registara, dokle se tu stiglo?

- Osnovni je problem u registrima i bazama podataka o građanima koje čuva država. Ondje se nalazi jako mnogo podataka koji se neoptimalno koriste. Dosad se svaki proces odvijao zasebno i to tako da smo iskorištavali građane kao ulaz u bilo koji proces, što znači da su građani morali svaki dokument nositi sami u bilo koje tijelo državne uprave. U Zakonu o upravnom postupku čak piše da bi službenici trebali sami pribaviti dokumente koji postoje u tom ili nekom drugom tijelu državne uprave. No to je ostalo samo u teoriji. Sada postoje odluke Vlade prema kojima sva tijela moraju urediti podatke koje imaju u registrima. Idućom odlukom Vlade, koja bi trebala biti donesena iza ljeta, dat će se rok u kojem će se svi vlasnici registara, npr. Ministarstvo uprave (podaci o državljanima, rođenima, vjenčanima, umrlima, popis birača) prilagoditi, spojiti na OIB sustav i nakon nekog vremena nijedno tijelo državne uprave neće smjeti tražiti od građana nijedan podatak koji se nalazi u nekom od tih temeljnih registara.

>>> Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Lidera