'Rast tržišta kapitala mora biti organski i postepen'

Hrvatsko tržište kapitala od iznimne je važnosti za gospodarstvo, njegov razvoj ide dobrim smjerom, ali malo sporijim tempom te mu je najveća prednost što je usklađeno sa regulativnom Europske unije.

Poručio je to u četvrtak sa druge regionalne ulagačke konferencije Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, predsjednik Hanfe Petar Matek. Konferencija o ulagačkim prilikama i razvoju tržišta privukla je velik broj sudionika i uglednih gostiju, koji su iznijeli svoja iskustva. Ludwik Sobolewski, bivši predsjednik Uprave Varšavske burze objasnio je poljsko tržište kapitala u samo nekoliko godina od male burze postalo 'London istoka Europe'. Sobolewski kaže da rast tržišta kapitala mora biti organski i postepen te da je najvažnija aktivnost privlačenje što većeg broja ulagača i kompanija koje se žele izlistati. Tako danas, na burzi u Varšavi kotiraju kompanije iz svih zemalja istočne i srednje Europe, dok se još uvijek čeka prva kompanija iz Hrvatske.

'Ono što Hrvatska mora početi već danas je stvaranje bazena likvidnosti u koji će moći zagrabiti privatni ulagači i kompanije. Stvaranje takve univerzalne platforme jedan je od preuvjeta rasta i razvoja kapitalnih tokova', preporučio je Sobolewski hrvatskim financijašima.

Zvijezda konferencije bio je, pak, glavni ekonomist Nomura Research Instituta, Richard Koo čija su istraživanja monetarne politike donijela fascinantne zaključke. Prema njegovu istraživanju, monetarna olakšanja i injekcije likvidnosti centralnih banaka Sjedinjenih Američkih Država, Europske Centralne banke i Englenske centralne banke u krizi uspjela povećati novčanu masu i kreditiranje, što im je bila osnovna zadaća. Razlozi neuspjeha kriju se u nekretninskim balonima, koji su uzrokovali 'recesiju bilanci'. Naime, tijekom napuhavanja balona vrijednost imovine u knjigama konstantno raste, no čim balon pukne, uknjižena imovina se briže, dugovi ostaju, a poduzeća i države krenu putem bankrota.

U takvoj situaciji preostala i budući tijek gotovine koristiti se za podmirivanje dugovanja, a nova zaduživanja u bankama nikome ne padaju na pamet, što je najbolje vidjelo tijekom velike depresije u 30-im godinama prošlog stoljeća, kada je u četiri godine američkih BDP pao 47 posto, a u istoj situaciji je bio i Japan u nekoliko navrata, kada je situaciju spašavala golema državna potrošnja. Jedina od razvijenih zemalja, koja nije imala problema s nekretninskim balonima bila je Njemačka u kojoj je cijena primjerice, stanova, ista već dvadesetak godina, sa blagom tendencijom pada.