U Velikom Korenovu, selu pokraj Bjelovara s petstotinjak žitelja, idućeg mjeseca počet će se postavljati bušaći toranj radi istraživanja geotermalnog izvora koji će grijati tamošnju poduzetničku zonu, ali i plastenike. Zatim se počinje bušiti do dubine od 1500 metara, gdje bi trebala biti voda čija je temperatura osamdesetak Celzijevih stupnjeva. Završetak i testiranje bušotine predviđeno je potkraj ožujka, a cijeli proces bjelovarska gradska uprava planira završiti do kraja 2024. godine. Međutim, bušenje može pokazati da na lokaciji nema dovoljno potencijala za eksploataciju pa milijuni eura mogu biti bačeni u vjetar. Potencijalni investitor mora uložiti u najmanje jednu do tri istražne bušotine, često duboke i do 4500 metara. Jedna takva stoji 10-ak milijuna eura, što znači da bi investitor u istraživanje trebao uložiti najmanje do 30 milijuna eura prije nego što uopće počne tražiti ostatak dozvola za gradnju elektrane. U predblagdanskoj temi tjedna Tomislav Pili saznaje jesu li geotermalni izvori prilika stoljeća ili zamka za naivne.
Godina koja upravo ‘sitno broji‘ preostale dane bila je bolja nego što smo se svi skupa nadali. Ostat će zapamćena kao prva godina upotrebe eura i ulaska u šengenski mehanizam. Tako smo danas u krugu 20 država eurozone, s kojima ostvarujemo gotovo 60 posto vanjskotrgovinske razmjene robe i 52 posto razmjene usluga, te među 27 država šengenskog prostora ‘bez granica‘, koji se prostire na 4,4 milijuna kvadratnih kilometara, što je površina veća od cijele Europske unije. Goran Litvan donosi domaću retrospektivu koja se razvlači između uvođenja eura i korupcijske hobotnice.
Nakon domaće, red je da se vidi što se događalo i na svjetskoj sceni. Malo je vjerojatno da će problemi koji su obilježili ovu godinu biti riješeni iduće. Rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, zatezanje odnosa između Zapada i Kine, ali i ostatka svijeta, te rasprave o prirodi umjetne inteligencije sugeriraju kako će godina na odlasku snažno utjecati i na sljedeću. Svjetsku retrospektivu donosi Ksenija Puškarić.
Burzovnom godinom na izmaku investitori, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, mogu biti sasvim zadovoljni iako je lijepi porast vrijednosti dioničkih mjerila ostvaren zahvaljujući tek šačici kompanija. Nakon što je 2022. zaključio s minusom od gotovo 20 posto, vodeći američki burzovni indeks S&P 500 ove je godine porastao 21 posto, od čega čak 13 posto od listopada, kad je završen negativni sentiment koji je najveće globalno dioničko tržište gurnuo u korekciju. Osam dionica vuklo je Crobex prema dolje. To su hotelijeri Plava laguna (-0,01 posto) i Arena Hospitality Group (-2,2 posto), brodari Alpha Adriatic (-0,15 posto), Jadroplov (-0,17 posto) i Atlantska plovidba (-0,6 posto), poljoprivredna kompanija Kutjevo (-0,2 posto) i Ingra (-1,6 posto), a najveći negativni doprinos od 4,3 posto bio je onaj Ericssona Nikole Tesle, čija je dionica do 6. prosinca oslabjela za 14 posto. O tržištu kapitala piše Tomislav Pili.
Završavamo prvu godinu u eurozoni, a s krajem godine dolazi i kraj dvojnom iskazivanju cijena. No što će biti s onima koji se nisu naviknuli na euro, odnosno ima li još onih koji se nisu naviknuli? Promocija plus je ranije ove godine za RTL provela istraživanje javnog mnijenja koje potvrđuje da problema i nesnalaženja još uvijek ima te da građani i dalje preračunavaju iz eura u kune. Najveći problem Hrvatima stvara sitniš, ali ima onih koji ni s eurocentima nemaju problema, potvrđuju rezultati istraživanja. Velik je problem i to što nas zavara mali broj, zbog čega imamo lažan osjećaj niskih cijena. Upravo taj lažni osjećaj ima čak 77,1 posto anketiranih građana. Jesmo sli se priviknuli na novu valutu saznala je Anamarija Mujanović.
Nastavilo se usporavanje ulaganja u startupove u SAD-u i Europi, ali to se, recimo, nije odnosilo na one koji se bave generativnom umjetnom inteligencijom. Za domaću je startup-scenu ove godine najvažniji događaj bio Googleova akvizicija Photomatha, tvrtke koja je s istoimenom aplikacijom za rješavanje matematičkih zadataka postala pionirka umjetne inteligencije u Hrvatskoj. O ‘startupovskoj‘ godini piše Donatella Pauković.
Uz navedeno u blagdanskom broju Lidera još vas čeka intervju s Dankom Debanom, predsjednikom Uprave Ingre, tu je i poduzetnička priča Natka Bošnjaka i njegovog Ice Wonderlanda. Tu je i reportaža iz poljskog tehnološkog grada Wrocława, kako i tekst o pravnim normama i pravilima koja otežavaju život poduzetnicima.