Sve uspješne tvrtke nalik su jedna na drugu, svaka neuspješna neuspješna je na svoj način. Ovako, uz pomoć Tolstoja, stečajni upravitelji opisuju uzroke pokretanja stečajnih postupaka. Doduše, i sve neuspješne tvrtke nalikuju jedna na drugu po tome što je povod za stečaj nelikvidnost, odnosno blokada računa. Međutim, uzroci su različiti. Uz pomoć stečajnih upravitelja, konzultanata i drugih stručnjaka sastavili smo aktualan popis koji sadržava dvadeset ključnih uzroka pokretanja stečajnih postupaka u posljednjih godinu dana. U temi broja, Goran Litvan saznajte najčešće uzroke stečaja.
Već i ptice na grani znaju da domaća radna snaga mahom bježi iz Hrvatske, a tužna je istina da je broj hrvatskih iseljenika trenutačno na razini stanovništva naše male zemlje. Ipak, potrebe za radnom snagom jednakom se, ako ne i većom, brzinom povećavaju iz dana u dan, pa i nije toliko neobično da se na ulicama gradova diljem Hrvatske šeću strani radnici koji su došli živjeti i zarađivati u boljim uvjetima. Da budemo precizni, u prošloj je godini izdano nešto više od 170 tisuća radnih dozvola, ali na kraju prosinca bilo je registrirano nešto manje od 90 tisuća stranaca koji rade u Hrvatskoj. Roko Kalafatić piše kako vratiti ljude iz dijaspore.
Iako su ulaganja u AI počela opadati čak i u Americi, godinu iza nas svejedno su obilježili tehnologija i gotovo potpuno okretanje Big Techa umjetnoj inteligenciji. Za to se vrijeme EU okrenuo onomu što radi najbolje: regulaciji tog istog AI-ja. Iako je javnost podijeljena, dio ne želi regulaciju jer se boji da će zakočiti razvoj biznisa, drugi dio strahuje da tehnologija ne oduzme radna mjesta i ne postane pametnijom od ljudi. Jedan od rijetkih stručnjaka koji upozoravaju na zlorabljenje njezine primjene profesor je i prvi čovjek Effectusa Robert Kopal. Ne samo što podupire europski AI Act nego se zauzima i za regulaciju korištenja tehnologije od prvih školskih koraka. S Kopalom je pričala Gordana Gelenčer.
Porast broja zaposlenih i troška za plaće u Banci Slovenije nakon uvođenja eura bio je simboličan, a u HNB-u planiraju do kraja ove godine imati 783 zaposlena, odnosno četrdeset ljudi više nego što ih trenutačno ondje radi, dok su troškovi za plaće već sada 1,4 milijuna eura veći nego prije uvođenja eura. Naime, objašnjavaju iz te institucije, obujam posla ulaskom u eurozonu nije se smanjio, nego povećao. O monetarnoj politici piše Tomislav Pili.
Uz novi broj stiže i poseban prilog Investicijski fondovi