Četvrto gospodarstvo svijeta i prvo, najvažnije europsko, Njemačka, lani je imalo najlošije ekonomske rezultate među najvećima u svijetu. Izrekli su to u Međunarodnome monetarnom fondu u kojemu upozoravaju na trend na koji je naš HNB upozoravao još prije koju godinu: tvrtke zombiji, praktički mrtve, no bauljaju statistikom živih samo zbog pandemijske pomoći države, šire svoj udjel pa je sada kada potpore presušuju, zavladala pošast stečajeva. Kompot zelene politike koja je ugasila alternativu ruskom plinu, potopa njemačkih proizvođača ‘fosilnih‘ automobila, pandemijsko-ratne krize i ružnih geopolitičkih igrokaza nokautirao je europski motor rasta. Na koji je Hrvatska itekako trgovinski oslonjena. O padu njemačke ekonomije piše Gordana Gelenčer.
Sukobi koji nesmiljeno izbijaju diljem svijeta (ili, kako se kolokvijalno nazivaju, geopolitički izazovi) jedan su od najvećih utega za gospodarstvo i na globalnoj i na našoj, lokalnoj razini. Da je ovo godina opreza, vidi se i po proračunima hrvatskih kompanija za ovu godinu, posebno onih manjih, koje su, otkrivaju nam, odlučile racionalizirati troškove. Isto tako, unatoč tomu što je posljednjih nekoliko godina specifično po uvjetima poslovanja, cilj budžetiranja, odnosno financijskog planiranja, uvijek bi trebao biti osiguranje stabilnosti poduzeća. U temi tjedna Tomislav Pili piše o umijeću fleksibilnog budžetiranja malih tvrtki.
Damir Vanđelić već je godinama aktivan sudionik hrvatske političke scene premda je u politiku službeno ušao tek potkraj prošle godine, kad je osnovana stranka Republika čiji je utemeljitelj. Iza sebe ima niz poslovnih funkcija: radio je u Plivi, Interbrewu, Adrisu, Ini, a najpoznatiji je kao mnogo vremena jedini zaposlenik Fonda za obnovu od potresa. Tada se spominjalo i da će biti HDZ-ov kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika, no to se nije realiziralo. U politiku sada, kaže, ulazi jer ‘nema više snage gledati Hrvatsku kao društvo devastiranih vrijednosti i ravnodušnosti‘ te smatra da ima snage to promijeniti. Republika, kako Vanđelić najavljuje, priprema svoju listu za sve izbore, i za europske i za parlamentarne, čak i predsjedničke. On će biti glavni nositelj svih lista, jedino se ne zna tko će biti kandidat Republike za predsjednika. S Damirom Vanđelićem je razgovarala Ksenija Puškarić.
U vrijeme dok se gotovo sve zemlje bore s padom broja stanovnika i sa sve starijim stanovništvom pojavio se pokret koji će još malo pokvariti kritičnu demografsku situaciju. Pokret DINK (engl. dual income, no kids – dvostruki prihod, bez djece) stiže, kao i obično, sa Zapada, ali natruhe se vide i u ostatku svijeta. O rastućem trendu neimanja djece koji je opasan i za ekonomiju piše Jozo Knez
Također, Edis Felić je razgovarao sa stručnjakom za autorska prava, Igorom Glihom koji kaže kako su mogućnosti zaštite autorskog djela na internetu znatno su smanjene u odnosu na stvarni svijet. Tu je i poduzetnička priča Marina Rogića i njegovog Hrvatskog kišobrana koji je vratio proizvodnju iz Kine natrag u Hrvatsku.
Dodajmo da je pred nama jedna od najzanimljivijih godina za povlačenje EU novca jer je najavljeno više od 150 poziva, o čemu isto pišemo, a tu je i poseban prilog Konzultanti.