Kineske dionice pale na najnižu razinu u 13 mjeseci

Kineske burze započele su tjedan snažnim padom. Indeks CSI 300, koji prati 300 najvećih kompanija u Šangaju i Shenzhenu, u ponedjeljak je pao 2,2 posto i spustio se na najnižu razinu u posljednjih 13 mjeseci. Shanghai Composite pao je oko 1,7 posto, a još je teže prošao tehnološki sektor pa je indeks Star Market 50, u kojem su zastupljene brojne kineske tehnološke kompanije, potonuo 4,1 posto. Hongkonški Hang Seng išao je u suprotnom smjeru i porastao oko 0,6 posto.

Jedan od glavnih razloga za pad ponovno su odnosi Kine i SAD-a, odnosno strah da će Washington dodatno ograničiti korištenje kineske tehnologije. Skupina američkih senatora iz obje stranke u petak je predložila zakon kojim bi se kineske komponente za prijenos podataka postupno izbacile iz najosjetljivijih računalnih i komunikacijskih sustava američke savezne vlade. Riječ je o dijelovima koji omogućuju da velike količine podataka velikom brzinom putuju kroz optičke mreže, zbog čega su posebno važni za podatkovne centre i razvoj umjetne inteligencije.

No, prijedlog nije isto što i već donesena zabrana nego je tek upućen u zakonodavnu proceduru, a predviđa i petogodišnje prijelazno razdoblje kako bi američke državne institucije i njihovi dobavljači pronašli druge proizvođače. Ipak, za ulagače je sama mogućnost novih ograničenja dovoljna da povećaju oprez prema kineskim tehnološkim kompanijama. Među tvrtkama koje su navedene u prijedlogu nalaze se kineski proizvođači InnoLight i Eoptolink.

Nova su ograničenja za kineske kompanije posebno odjeknula u medijima pogotovo zato što su objavljena samo nekoliko dana nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpingau Washingtonu, koji je trebao pokazati da ove dvije geopolitičke sile pokušavaju smanjiti trgovinske napetosti. To su i pokazali pa je trgovinsko primirje produljeno za još dva mjeseca.  

Reakcija burze zato pokazuje da poboljšanje trgovinskih odnosa ne znači i kraj američko-kineskog tehnološkog sukoba. Washington već godinama pokušava ograničiti kineski pristup najnaprednijim poluvodičima i opremi potrebnoj za njihovu proizvodnju. Novi prijedlog širi pažnju na dijelove mrežne infrastrukture koji su potrebni za povezivanje servera u velikim podatkovnim centrima. To je postalo još važnije zbog ubrzanog razvoja umjetne inteligencije, za koju su potrebni golemi računalni kapaciteti i vrlo brz prijenos podataka.

Na kineske dionice nisu pritiskala samo nova američka ograničenja. Cijena nafte ponovno se popela iznad 100 dolara po barelu zbog napetosti oko Irana, što je povećalo zabrinutost da bi skuplja energija mogla ponovno potaknuti inflaciju. Istodobno su prinosi na američke državne obveznice ostali povišeni, pa su ulagači bili manje skloni rizičnijim ulaganjima poput tehnoloških dionica. Dodatnu nervozu stvara i približavanje kineskog Zlatnog tjedna, zbog kojeg će burze na kontinentalnom dijelu Kine početkom listopada biti zatvorene nekoliko dana.

Ni najnoviji podaci iz kineskog gospodarstva nisu pomogli raspoloženju. Dobit velikih industrijskih kompanija u kolovozu je bila 4,2 posto veća nego godinu prije, ali je rast znatno usporio u odnosu na srpanjskih 11,2 posto. U prvih osam mjeseci godine dobit je porasla 15,7 posto, no kinesko gospodarstvo i dalje muče slaba domaća potrošnja i višak proizvodnih kapaciteta u pojedinim industrijama. Upravo je tehnološka proizvodnja među rijetkim izrazito snažnim dijelovima gospodarstva. Naime, dobit proizvođača računala, komunikacijske i druge elektroničke opreme u prvih osam mjeseci porasla je čak 110 posto.