Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak komentirala je u petak upise u srednje škole istaknuvši da je pojačan interes za strukovno obrazovanje.
>>>Prskalo: Strukovno obrazovanje za nekoliko godina potpuno će se promijeniti
Prijave budućih srednjoškolaca kroz Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole počele su 26. lipnja i trajale do 10. srpnja, a u petak su dovršene ljestvice poretka za sve programe. U školskoj godini 2018./2019. planiran je upis 45.276 učenika u 2080 razrednih odjela.
Nakon što su obrađeni podaci o prijavama, prije upisa koji počinju idućeg tjedna, Divjak je izjavila kako su ohrabrujuće vijesti da je prilikom upisa u srednje škole izražen pojačani interes za strukovno obrazovanje i deficitarna zanimanja.
Naglasila je da iz godine u godinu treba poticati taj interes te ohrabrivati učenike da se upisuju u strukovne škole i STEM područje.
"Također je dobro da je 93 posto svih učenika uspjelo ostvariti svoj prvi ili drugi izbor. Upisali su se tamo gdje su željeli, što znači da i sami znaju procijeniti svoje kapacitete i prilike za upis. Još je oko 310 učenika ostalo neupisano, ali mjesta će biti na jesenskim rokovima", rekla je Divjak.
>>>Potpisan memorandum za unapređenje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
I dalje su najpopularnije gimnazije. U planu upisa četvrtina je mjesta u gimnazijskim programima, više od 40 posto za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od četiri godine, 16 posto u trogodišnjim programima, te nešto više od 10 posto za obrtnička zanimanja.
Ministrica je u vezi povećanog interesa za strukovna zanimanja navela računarstvo, elektrotehniku, medicinske sestre i tehničare, strukovna zanimanja iz područja ugostiteljstva i turizma – kuhare i konobare, kao i obrtnička zanimanja u drvnoj i grafičkoj industriji.
Mislim da se sad ipak mijenja slika strukovnoga obrazovanja, kazala je Divjak te podsjetila na predstojeća ulaganja u strukovne škole.
>>>Tretinjak: Strukovna zanimanja se nepravedno marginaliziraju u obrazovnom sustavu
"Preko centara kompetentnosti u strukovno obrazovanje ulazi milijarda kuna u sljedeće dvije godine, ali mijenjamo i obrazovne programe i radimo na edukaciji nastavnika. Koristimo europske fondove, primjerice švicarski fond za razvoj novih standarda zanimanja, za koje sam sigurno da će zajedno, ruku pod ruku, s opremljenošću škola polučiti još bolji rezultat za strukovne škole. Strukovno obrazovanje definitivno izlazi iz geta", ocijenila je Divjak.