Ministarstvo pravosuđa je, prije upućivanja u drugo saborsko čitanje, na Središnjem državnom portalu e-Savjetovanja objavilo paket zakona koji se odnose na organizaciju pravosuđa, a savjetovanje sa zainteresiranom javnošću trajat će do 25. svibnja, izvijestilo je Ministarstvo pravosuđa, pozivajući zainteresirane da svojim prijedlozima, komentarima i mišljenjima pridonesu stvaranju kvalitetnih zakona.
>>> Hrvatska u sudnici: Estradizacija pravosuđa postala je opijum za narod
Glavni ciljevi Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima su omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, kao i ispunjenje preporuka Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije (GRECO) za Hrvatsku vezanih uz izbor predsjednika Vrhovnog suda te ograničenje njegovog mandata.
Konačnim prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima sudova predlaže se spajanje općinskih i prekršajnih sudova te ustanovljenje, uz postojeća 24, ukupno 10 novih općinskih sudova (u Crikvenici, Đakovu, Kutini, Makarskoj, Metkoviću, Pazinu, Sesvetama, Splitu, Vinkovcima i Zagrebu).
U mreži trgovačkih sudova predlaže se ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku kao novog trgovačkog suda te izmjena područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru koji postaje nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije.
>>> Lucija Popov: Učinkovito pravosuđe jedan je od nužnih uvjeta za gospodarski rast
Glavni ciljevi Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o Državnom sudbenom vijeću su povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu Vijeća, ubrzanje i objektivizacija postupaka imenovanja i napredovanja sudaca.
Konačnim prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, s obzirom da je sadašnja organizacija mreže općinskih sudova neodgovarajuća i neučinkovita u pružanju zaštite građanima i gospodarstvu, mreža općinskih državnih odvjetništava usklađuje se s novom organizacijom mreže sudova, ali i uvažavaju posebnosti državnog odvjetništva kao posebne vrste pravosudnog tijela te prijedlog mreže općinskih državnih odvjetništava ipak nije u cijelosti podudaran s prijedlogom mreže općinskih sudova, ističu u Ministarstvu pravosuđa.