Zaokret u Europskoj komisiji: 'Gospodarstvo je prioritet broj 1'

'Pokretanje europskog gospodarstva naš je prioritet broj jedan'. Tim bi se riječima mogao sažeti govor o stanju nacije Ursule von der Leyen. Za razliku od prošlogodišnjeg govora u kojem se u prvom bloku posvetila pitanjima sigurnosti i stanjem u Ukrajini i Gazi, u ovogodišnjem je govoru gospodarstvo je spomenula gotovo odmah nakon uvodnog geopolitičkog okvira, uz vrlo nedvosmislenu poruku o glavnom prioritetu.

Gospodarstvu cijeli blok

Gotovo cijeli prvi veliki blok bio posvećen onome što europske kompanije koči u globalnoj utrci: skupoj energiji, sporim dozvolama, birokraciji, nedostatku kapitala, fragmentiranom jedinstvenom tržištu, kineskom industrijskom pritisku i ovisnosti o kritičnim sirovinama.

Prošle je godine veći naglasak bio na tome što se sve može napraviti da se poveća konkuretnost, ove se godine priča o brzini. Više nije pitanje kako pomoći gospodarstvu nego što se može i mora napraviti odmah. 

U odnosu na prošlogodišnji govor, promjena je još vidljivija u tonu. Prošle godine Komisija je uglavnom predstavljala arhitekturu odgovora na probleme koje je identificirao Mario Draghi: Plan za jedinstveno tržište, omnibus pakete za smanjenje birokracije, Uniju štednje i ulaganja, Scaleup Europe fond, AI gigatvornice i Sporazum o čistoj industriji.

Europa, podsjeća von der Leyen, ima veliko tržište, industriju i usluge svjetske klase, golemu privatnu štednju i jednu od vodećih svjetskih valuta. Pa ipak, i dalje fragmentira kapital, infrastrukturu i kupovnu moć.

U tome nema mnogo novoga. Prošle je godine, pozivajući se na Draghijev i Lettin izvještaj, upozoravala upravo na prepreke unutar jedinstvenoga tržišta i najavljivala Plan za jedinstveno tržište, koji bi trebao bi biti završen do kraja 2027. Ono što je sada najvažnije je brzina.

EP Plenary session - September 2026 - SOTEU26 - State of the European Union 2026

Državni zahtjevi teret

Dozvole, obrasci, priključci na elektroenergetsku mrežu ili odluka o financiranju mogu odrediti gdje će kompanija investirati i gdje će otvoriti radna mjesta. Zato Komisija najavljuje novo ubrzavanje izdavanja dozvola, a strateški europski projekti trebali bi prolaziti postupke mnogo brže. Subvencije, industrijske strategije i fondovi malo vrijede ako kompanija u drugom dijelu svijeta može sagraditi pogon dok njezin europski konkurent još čeka priključak ili dozvolu, a u tom je pogledu navela i konretan problem - države članice.

Pojam koji je upotrijebila je gold-plating, praksa u kojoj države pri prenošenju europskih propisa dodaju vlastite zahtjeve. Von der Leyen zato traži svojevrsni pakt protiv gold-platinga: ako EU pojednostavnjuje pravila, nacionalne administracije ne bi trebale dodavati dodatne procedure, vlastita tumačenja i državne zahtjeve i ponovno stvarati teret koji je Bruxelles pokušao ukloniti.

Ono što se ponavljalo u prošlogodišnjem govoru i ponovno ove godine, jest energija, s tim da je u ovoj godini fokus na cijenama i to opet za industriju.

- Europa ne može ostati industrijska sila ako su joj cijene energije strukturno previsoke - upozorila je von der Leyen što je jasna poruka da to više nije pitanje klime, nego opstanka europske industrijske baze. Razlozi su jasni, kriza na Bliskom istoku, blokada Hormuza i ovisnost o uvozu. 

EP Plenary session - September 2026 - SOTEU26 - State of the European Union 2026

- Od početka sukoba na Bliskom istoku, uvezena fosilna goriva Europu su stajala dodatnih 90 milijardi eura - naglasila je von der Leyen.

Industrijska politika počinje s energijom

Von der Leyen smatra da kompletna industrijska politika počinje cijenom energije. Njezina je logika da Europa neće zadržati energetski intenzivne pogone, niti privući nove, ako strukturno ima skuplju energiju od konkurenata. Zato elektrifikaciju, obnovljive izvore, nuklearnu energiju, mreže i skladištenje više ne predstavlja samo kao klimatsku politiku, nego kao pretpostavku industrijske konkurentnosti.

Cilj je udvostručiti udio električne energije do 2040., čime bi se, prema procjeni iz govora, račun za uvoz fosilnih goriva mogao smanjiti za 260 milijardi eura godišnje.

No možda je još zanimljiviji podatak o infrastrukturi. Europa je prošle godine instalirala više od 80 GW obnovljivih kapaciteta, ali šest puta više kapaciteta još čeka priključenje, koju bi što hitnije trebao dovesti do industrije.

Najveća promjena u odnosu na prošlu godinu vidjela se u načinu na koji von der Leyen govori o Kini. Kina je i prije godinu dana bila veliki industrijski konkurent. Komisija je upozoravala da Europa ne smije prepustiti kineskim proizvođačima tržište novih tehnologija i, među ostalim, malih i cjenovno dostupnih električnih automobila.

Drugi kineski šok stigao

- Trgovinski deficit EU-a s Kinom, dosegnuo je oko milijardu eura dnevno - navela je von der Leyen i s govornice Europskog parlamenta poslala snažno upozorenje da Europi prijeti 'drugi kineski šok' koji je već stigao. 

Sve se to već jasno vidi i u europskim tvornicama što rezultira deindustrijalizacijom industrijskih središta. Takva situacija, zaključuje, nije održiva, a EU će za redizajn odnosa s Kinom koristiti sve instrumente kojima raspolaže.

Još je veći problem ono što Europa kupuje od Kine. Za mnoge kritične sirovine europska ovisnost veća je od 80 posto, a za neke rijetke zemlje doseže 90 posto. Zato je najavila osnivanje nove Europske korporacije za kritične sirovine koja bi trebala pomagati Europi da zajednički nabavlja i stvara zalihe materijala potrebnih za električne automobile, čipove, baterije, čiste tehnologije i obranu.

EP Plenary session - September 2026 - SOTEU26 - State of the European Union 2026

Štednju u gospodarstvo

Osvrnula se i na problem s kapitalom napomenuvši kako Europa ima golemu privatnu štednju, ali je ne uspijeva u dovoljnoj mjeri pretvoriti u kapital za rast europskih kompanija. Na razvoju Unije štednje i ulaganja se radi, priznaje von der Leyen, iako je svjesna da je potrebno da pristup kapitalu bude brži. 

- Europi treba bankarski sustav izgrađen za rast, ne samo za stabilnost - naglasila je von der Leyen i dodala da se priprema Bankarski paket usmjeren na pojednostavnjenje i smanjenje fragmentacije, ali i veći kapacitet financijskog sustava za preuzimanje rizika.

Tržište kapitala nije dovoljno razvijeno za financiranje kompanija i Bruxelles želi promijeniti odnos između regulatorne sigurnosti i financiranja rasta.

AI u tvornice

Nije izostavila spomenuti ni AI. Prošle godine naglasak je bio na izgradnji europskih AI kapaciteta, gigatvornicama, infrastrukturi i tehnološkom suverenitetu, a ove godine Komisija postavlja praktičnije pitanje: gdje će AI proizvesti stvarnu ekonomsku vrijednost i nudi odgovor - u gospodarstvu. 

Von der Leyen želi AI 's ekrana' preseliti u tvorničke pogone, u bolnice, u preciznu poljoprivredu, energetske mreže, autonomnu vožnju i obranu. Europa svoju moguću prednost vidi upravo ondje gdje je često proglašavaju tehnološki slabijom: u velikoj postojećoj industrijskoj bazi i podacima koje ona proizvodi.

Komisija izdvaja pet područja s najvećim potencijalom industrijskog AI-ja: zdravstvo, transport, poljoprivredno-prehrambeni sektor, naprednu proizvodnju te obranu i svemir, a više o tome trebalo bi se znati u studenome kad će se objaviti nove inicijative. 

EP Plenary session - September 2026 - SOTEU26 - State of the European Union 2026

Industrija ne može bez savezništva

Zanimljivo je da von der Leyen novu europsku industrijsku politiku smješta i u širi krug savezništava s državama koje razmišljaju na sličan način, što i ne čudi obzirom da je na plenarnu sjednicu gdje se održavao govor došao kanadski premijer Mark Carney.

Dosadašnji trgovinski sporazum CETA već je, prema podacima koje iznosi, povećao robnu razmjenu EU-a i Kanade za 75 posto u manje od desetljeća, ali sada dvije strane žele otići mnogo dalje od klasične trgovinske liberalizacije.