Bandić u Zagrebu pokušava ono što u Rijeci postoji već godinama

Vlada nam nije dopustila veću emisiju obveznica jer se ona zadužila, pa je najlakše stisnuti lokalnu sa-moupravu, a uza svu tu restriktivnu politiku imamo slučaj Požeške županije, koja je uz Vladin blagoslov otišla u bankrot

Razgovarali:  Miodrag Šajatović i Jadranka Jurčić

Ipak, ima i gradilišta na koje Obersnel može kad poželi i bez problema. Riječ je o kompleksu bazena koji se već grade, a financirat će se gradskim obveznicama.
Prva emisija riječkih municipalnih obveznica rasprodana je. Riječ je o 60 milijuna kuna. Drugu tranšu Grad će izdati početkom 2007. godine, a u sljedeće dvije godine prodat će se cijeli iznos u vrijednosti od 180 mili-juna kuna.

Iako je riječka vlast pokušavala od Vlade dobiti suglasnost za emisiju 300 milijuna kuna potrebnih za grad-nju kapitalnih objekata dobiti, odobreno joj je tek 180 milijuna. To je dostatno za gradnju bazena, kapitalno-ga sportskog objekta, prvog koji se gradi nakon 30 godina. Rok za završetak je prvi kvartal 2008. godine, a potpisani su ugovori s izvođačima radova Strabagom i GP Krkom. Osim zatvorenoga dvoranskog plivališta i rekonstrukcije postojećeg bazena, sagradit će se još tri bazena, kompletna infrastruktura, prometnice, garaž-no-poslovni objekt, a uredit će se i 300 metara plažnog prostora.

• Jeste li u posebnim odnosima s čelnicima Strabaga, tvrtke koja je dobila gradnju bazena koja se financira upravo upisanim obveznicama?
- Onoliko koliko i s drugima. Od rođenja živim u Rijeci i normalno je da u 50 godina života upoznam mnoge ljude. Nisam ni sa kime u posebnim odnosima. Posao je dobiven transparentno, putem javnog natječaja, a vodeće ljude Strabaga poznajem jednako kao i vodeće ljude svih ostalih tvrtki koje su se javile na natječaj. Poznajem vodeće ljude svih tvrtki koje su se javile na natječaj.

- Upisan je ukupan iznos od 8,191.504 eura, građani su upisali 1,68 posto ili 137 tisuća eura, a ostatak su upisali institucionalni investitori. Među njima je i jedan strani, radi se o Winerstedischeu, osiguravajućem društvu iz Beča. Oni su putem svoje tvrtke kćeri kupili obveznice u vrijednosti od dva milijuna eura. Veseli me što je prodaja obveznica među građanima primljena jako dobro. Uspjeli smo predstaviti taj novi oblik štednje i ujedno smo dobili njihovu podršku za naše projekte.

• Bi li klasičan kredit bio jeftiniji od obveznica?
- U ovom trenutku bi, ali obveznice imaju budućnost i zato smo se odlučili za njih. Kredit iziskuje nešto manje troškove, ali obveznice su i prilika da građane upoznamo s novim oblikom štednje, a istovremeno razvijamo tržište vrijednosnih papira. Pripremamo i projekt izdanja korporativnih obveznica. Čim riješimo pitanje vlasništva zemljišta za gradnju cesta, krećemo. Potkraj ove ili početkom iduće godine.

• Zašto ste obveznicama odlučili financirati baš kompleks bazena?
- Svatko se treba baviti svojim poslovima, a posao Grada je da brine o objektima društvenog standarda. Takvi objekti ne mogu se graditi na tržišnim principima, odnosno mogu, ali tada bi građani plaćali skupe ulaznice. Stoga je moj princip da sve djelatnosti koje mogu biti profitabilne preuzmu poduzetnici, a javni je standard obveza Grada. Financirajući te objekte dajemo poticaj i gospodarstvu jer, primjerice, zapošljavamo građevinsku operativu.

• Od Vlade ste tražili dopuštenje za 300 milijuna kuna obveznica. Nije vam udovoljeno. Kako to komentirate?
- Glavni razlog je restriktivna politika države prema lokalnoj samoupravi, koja se može zadužiti svega dva posto od ukupnih prihoda proračuna svih gradova, a sama Rijeka je toliko tražila. Očito je riječ o činjenici da je Vladi trebao novac za njihove projekte, zadužili su se, pa im je onda najlakše stisnuti lokalnu samoupravu. Kao, lokalna se samouprava nekritički zadužuje... A uza svu tu restriktivnu politiku imamo slučaj Požeške županije, koja je uz Vladin blagoslov otišla u bankrot.

• Na prezentaciji obveznica rekli ste kako očekujete da će porezni prihodi riječkoga gradskog proračuna rasti po stopama između 10 i 15 posto. To zvuči malo previše optimistično.
- Pokazatelji koji su i dosad ostvareni u pojedinim segmentima, prije svega u porezu na dobit, pokazuju da prihod kontinuirano raste i to u većem postotku od onog koji sam naveo.

• Ali u strukturi riječke ekonomije 47 posto čini trgovina, a ona je velikim dijelom produžena ruka uvoza. Uvoz se financira zaduživanjem, pa ispada da poduzetnici u Rijeci pune proračun iz zaduživanja zemlje. Zaduživanje je pretočeno u dobit, iz toga se plati porez...
- Kad je u pitanju Rijeka, nije tako. Nije taj porez vezan samo za uvoznike. Mnoge tvrtke rade u Rijeci, a sjedište im je negdje drugdje, što znači da porez na dobit ne plaćaju u Rijeci. Usput, iskoristit ću priliku da ponovo kažem koliko je nelogično da se porez na dobit vezuje isključivo uz sjedište tvrtke.

• Kad smo kod toga, upravo vam se osiguranje Triglav seli iz Rijeke.
- To je točno. Ta osiguravajuća tvrtka seli u Zagreb. No, nadam se da će se nešto u raspodjeli poreza promijeniti, jer je neodrživo da porez na dobit ide prema sjedištu, a ne tamo gdje se ostvaruje. To nije stimulirajuće za jednakomjerni razvoj Hrvatske. U ovoj godini prihvaćene su izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u kojima su definirani veliki gradovi s dodatnim ovlastima. To bi svakako trebalo povećati porezne prihode velikih gradova kao što je Rijeka, na što sam također računao govoreći o onih 10 do 15 posto rasta riječkog proračuna.

• S koliko biste udjela u porezu na dobit bili zadovoljni?
- Ako se država ne može odreći svojih prihoda, onda bi bilo logično da porez na dobit ostane u potpunosti državi, a porez na dohodak trebao bi u potpunosti pripasti lokalnoj i regionalnoj samoupravi, jer se upravo on i plaća prema mjestu stanovanja, pa bi se iz njega alimentirali troškovi za škole, vrtiće, zdravstvo i komunalno uređenje.

• Usprkos toj, prema vama diskriminaciji, proračun Rijeke uspijeva sa 600 skočiti u godinu dana na čak 900 milijuna kuna.
- Morate znati da je struktura našeg proračuna tako koncipirana da ga dvije trećine ostvarujemo od gospodarenja imovinom, zakupa poslovnih prostora, prodaje prava građenja i administrativnih prihoda kao što su komunalna naknada i komunalni doprinosi. Budući da je pokrenut velik investicijski ciklus i stvoreni uvjeti za razne ulagače te se grade garaže, stanovi, poslovni prostori i slično, očekujemo i značajno povećanje udjela komunalnog doprinosa u proračunu.

• Kažu da ste nemilosrdni u naplati ‘stanarine’ poduzetnicima.
- Nije baš tako. Najprije šaljemo opomene, a tek nakon tri mjeseca slijedi raskid ugovora o zakupu. Čak i tada je moguća izvansudska nagodba, ali, naravno, uz povećanje zakupnine. Naši nam protivnici prigovaraju da smo grad poduzeće, a ja smatram da je to kompliment.

• Ali onda članovima Poglavarstva oprostite dugove za poslovne prostore koje oni koriste?
- Poglavarstvo grada Rijeke nije nikome opraštalo dugove, pa tako niti članovima Poglavarstva. Poglavarstvo je provodilo knjigovodstvenu kategoriju otpisa dugovanja u slučajevima u kojima svoja potraživanja nije moglo naplatiti jer je dug, prestankom postojanja pravnog subjekta, postao nenaplativ. Uostalom, riječ je o dugovanjima starim 5 do 10 godina.

Također, zbog izvođenja građevinskih radova napravljen je prijeboj međusobnih tradžbina tj. kompenzacija između Grada i zakupnika ili je umanjena zakupnina u vrijeme izvođenja opsežnih i dugotrajnijih građevinskih radova ispred prostora. Takav postupak primjenjivan je u svim jednakim slučajevima, što samo po sebi govori da otpisom duga tvrtkama u kojima su svoj udio imali i neki članovi Poglavarstva nije napravljen nikakav presedan, niti se osobno pogodovalo članovima Poglavarstva.

• Kad ste već spomenuli funkcioniranje grada kao poduzeća, koje je poduzeće efikasnije - Bandić holding ili Obersnel holding?
- Ono što se u Zagrebu želi postići, u Rijeci postoji već duži niz godina. Mislim na osmišljeno upravljanje gradskom imovinom kao i na upravljanje kapitalnim projektima komunalnih društava iz grada. Nadalje, već desetak godina imamo sustav objedinjene naplate svih troškova stanovanja (pričuva, najamnina, komunalna naknada, plin, voda).

• Imate li primjere za svoje tvrdnje?
- Činjenica je da smo mi u Rijeci proveli prvu veliku dokapitalizaciju komunalnog društva, danas trgovačkog društva Energo. To je uspješno napravljeno i dokazuje da se ne treba po svaku cijenu bojati stranoga kapitala. Prodali smo strancima 34 posto udjela, sav novac dobiven prodajom uložili smo u dokapitalizaciju tvrtke, a to smo uvjetovali i stranim partnerima. U svega tri godine na taj je način sagrađeno više od 100 kilometara plinske mreže i to držim uspjehom.

• Kako vidite Rijeku za pet do deset godina?
- Rijeka i dalje mora ostati prepoznatljivo prometno čvorište s razvijenim pomorskim, željezničkim, cestovnim i putničkim prometom. To je temelj za razvoj uslužnih djelatnosti, a uz njih idu trgovina, bankarstvo i slične djelatnosti. Nadalje, okrenuti smo razvoju urbanog turizma.
• Tu baš niste jasni, pa nije Rijeka Dubrovnik da može privlačiti turiste.
- Jasno, nije Rijeka Dubrovnik, ali mi ni ne mislimo na takvu vrstu turizma, već na urbani turizam koji nije vezan uz sezonu kupanja, već uz posjete znamenitostima, različitim gradskim manifestacijama, šoping i zabavu. Rijeka je urbano sređena, imat ćemo marinu, hotele, kongresni centar, akvarij, koncertnu dvoranu, znamenitosti industrijske arhitekture... Sve su to prednosti koje omogućuju Rijeci da se nametne u kontekstu urbanog turizma.

Rijeka je već danas grad Riječkih ljetnih noći, Fiumanke, Festivala malih scena, Festivala Hartera i mnogih drugih manifestacija koje postaju dio njenoga identiteta. Istaknuo bih upravo ovogodišnje Riječke ljetne noći, koje su doživjele pravi boom gostovanjem vrhunskoga svjetskog tenora Josea Cure ili, pak, koncertom Urbana s riječkim Simfonijskim orkestrom, za koji su karte bile rasprodane 10-ak dana prije održavanja. Uopće, koncepcija gradskog turizma u Rijeci neprestano se prati i dopunjava, novim se sadržajima nastoji oplemeniti kulturna i sportska ponuda, zabava, ugostiteljstvo.

• Slušajući dio o kongresnom turizmu, ispada da želite konkurirati susjednoj Opatiji?
- Opatija se opredijelila za hotelske goste koji dolaze na odmor, Rijeka je grad u kojem bi se gosti zadržavali jedan, dva ili tri dana, poslovno, na nekoj konferenciji ili zbog šopinga i zabave.

• Objasnite opsjednutost Rijeke time da dobije organizaciju velikih sportskih natjecanja.
- Sad je riječ o inatu. U prethodnim kandidaturama smatrali smo da će takva natjecanja dati značajan impuls razvoju grada, mnogo toga bilo je nesagrađeno. Danas se to ostvaruje i imamo definiran put: gotova je cestovna infrastruktura i brojni objekti. Igre nam više nisu toliko bitne u razvojnom smislu, ali je uvijek lijepo ugostiti mlade ljude, a možemo i ubrzati neke projekte poput sveučilišnoga kampusa.

• U vašoj viziji potisnuta je Rijeka kao industrijski grad. S obzirom na dugu tradiciju industrije, nije li to šteta?
- Rijeka je 1993. godine, tadašnjim ustrojstvom, izgubila svoje zaleđe. Naše je povijesno nasljeđe industrija uz more kao što su bili Torpedo, Rikard Benčić, Tvornica papira i druge. Već prije 30 godina rodila se ideja da se industrija izmjesti u industrijsku zonu. Devedesetih se dogodio rat, tranzicija, privatizacija. Neke od tvrtki koje su se trebale preseliti propale su iz raznih razloga, objektivnih i subjektivnih.

Mi i dalje provodimo tu zamisao, ali s drugačijim scenarijem. Nema više Vulkana i Tvornice papira, ali se na tom području razvijaju novi sadržaji. A s druge strane, u industrijskoj zoni otvaraju se nove proizvodne aktivnosti. Također smatram da brodogradnja mora ostati bitna gospodarska grana Rijeke.

• Vaš prethodnik na mjestu gradonačelnika, Slavko Linić, otišao je u Vladu na mjesto potpredsjednika. Uz pretpostavku ponovnog dolaska SDP-a na vlast u državi, vidite li sebe u Zagrebu?
- Nemam ambicija izvan Rijeke, mislim da imam još mnogo posla u svojem gradu, pa se stoga ne vidim u Zagrebu.

STAN SUTKINJI U SLUČAJU RIJEČKA BANKA 

Ika Šarić ne bi me poštedjela zbog dodijeljenog stana

• Optužili su vas da ste dodijelili gradski stan sutkinji Iki Šarić baš u vrijeme kad se kao svjedok javljate u slučaju Riječka banka, gdje ste bili u Nadzornom odboru kad se događala velika afera.
- To je klasična manipulacija činjenicama. Postoji odluka prema kojoj ja kao gradonačelnik imam pravo dodjeljivati stanove zaslužnim ljudima u kulturi, zdravstvu, socijalnoj skrbi, pravosuđu. U tom kontekstu su u proteklih deset godina ljudima iz pravosuđa, kulture, sporta i sl. dodjeljivani stanovi i to kao vid pomoći, jer je nama važno zadržati kvalitetne ljude. Predsjednik Suda predložio je Iku Šarić dosta davno.

Nismo joj već ranije dali stan, jer nismo željeli da se to veže uz slučaj Norac. Kad sam joj dodijelio stan, nisam znao da će suditi u slučaju Riječke banke i nisam znao da ću biti svjedok. Stan sam dao u siječnju, u ožujku sam dobio obavijest da ću svjedočiti, a suđenje je počelo u travnju. Mislim da se Ika Šarić toliko dokazala kao nepristrana sutkinja da mene sigurno ne bi poštedjela zbog stana.

Nisam u posebnim odnosima sa Strabagom

• Jeste li u posebnim odnosima s čelnicima Strabaga, tvrtke koja je dobila gradnju bazena koja se financira upravo upisanim obveznicama?
- Onoliko koliko i s drugima. Od rođenja živim u Rijeci i normalno je da u 50 godina života upoznam mnoge ljude. Nisam ni sa kime u posebnim odnosima. Posao je dobiven transparentno, putem javnog natječaja, a vodeće ljude Strabaga poznajem jednako kao i vodeće ljude svih ostalih tvrtki koje su se javile na natječaj. Poznajem vodeće ljude svih tvrtki koje su se javile na natječaj.