Banka proteklu godinu završila s gotovo 15 milijardi kuna aktive

U povodu proslave 15 godina poslovanja u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak održana je svečana sjednica Nadzornog odbora kojoj je nazočio predsjednik Vlade Ivo Sanader. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev tom je prigodom podsjetio na vrijeme osnivanja Banke i predstavio dosadašnje rezultate

 Banka je proteklu godinu završila s gotovo 15 milijardi kuna aktive, što je velik rast u odnosu na početak, a financijski je u proteklih 15 godina podržala 35 tisuća gospodarskih projekata u cijeloj Hrvatskoj iznosom od 57 milijardi kuna.
- Već smo 1993. počeli razvijati program za poduzetnike početnike, nastavili smo razvojati malo i srednje poduzetništvo, da bi 2001. uveli poticanje izvoza naših poduzeća - rekao je Kovačev.Gradnja infrastrukture, kreditiranje poljoprivrednih programa, pronalazaka, zaštite okoliša i drugi projekti glavne su smjernice HBOR-ovih projekata. Banka je za potrebe malog i srednjeg poduzetništva odobrila 11-ak tisuća kredita vrijednih više od 13 milijardi kuna, od čega 70 posto otpada na poduzeća na područjima od posebne državne skrbi i otocima, te za razvitak poljoprivrede.

Tijekom 2006. godine HBOR je putem programa financiranja i osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika podržao hrvatske izvoznike s više od 3,5 milijardi kuna, a godinu je završio s 15-ak milijardi aktive. Ukupno je do sada za financiranje izvoza odobreno 13-ak milijardi kuna i osigurano više od četiri milijarde kuna izvoznih poslova.
Kovačev je spomenuo i pitanja poput onih treba li nam HBOR, odgovorivši da je takva banka, ako treba jednoj razvijenoj Njemačkoj, Hrvatskoj pogotovo potrebna.

- HBOR ima trojaku ulogu koju u drugim zemljama imaju agencije: razvojnu, izvoznu i izvozno-osiguravajuću. Posebno želimistaknuti da smo smanjili kamate za gospodarstvenike, čime smo u proteklom razdoblju tom politikom uštedjeli oko 140 milijuna kuna. Mi nismo niti želimo biti ikakva konkurencija poslovnom bankarstvu. Njega zanima samo profit, a naša je primarna zadaća poticati gospodarstvo na područjima od posebne državne skrbi i otocima, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske - rekao je Kovačev. 

Na kraju je predstavio i novi program - financiranje podređenim dugom, namijenjen poticanju ulaganja u projekte velikih razvojnih mogućnosti. Sa stajališta procjene rizika, takav način financiranja pripada rizičnoj skupini i upravo je to jedan od razloga zbog kojeg se HBOR, vodeći se svojom razvojnom ulogom u hrvatskom gospodarstvu, odlučio uvesti taj program. Predsjednik NO-a Ivan Šuker istaknuo je da važnost HBOR-a u tome što je podržao projekte koje drugi nisu htjeli.

- Mnogi se projekti vjerojatno ne bi ni počeli ostvarivati da nije bilo HBOR-a i u tome je njegov doprinos nemjerljiv. Možda je zato nekima ta banka i smetala, ali svi smo zajedno izdržali. Ova je banka državna, ali ne u smislu da favorizira državne projekte, nego da upravo pomaže tamo ondje gdje je teško pokrenuti poduzetništvo. Osnivanje, primjerice, Agrobanke bilo bi previše rizično za malo hrvatsko tržište, ali ovakva banka, koja može pokriti i agrar, i te kako nam je potrebna - rekao je Šuker.

Hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je zadovoljstvo postignutim uspjesima Banke. Prema njemu, najveća kvaliteta u radu HBOR-a bila je ta što je znao osluškivati i prepoznati tržište. - Takav dobar rad valja nastaviti. Do sada se radilo na poticanju gospodarstva i izvoza, ali sljedeći naglasak moramo staviti na to kako graditi društvo znanja i kako da gospodarstvo korespondira s tim - rekao je Sanader istaknuvši da je Vlada podržala svaki projekt koji je pridonio razvoju gospodarstva, poput autocesta.

- U posljednjih godinu dana splitska regija raste brže od zagrebačke, što je učinak autoceste. Imamo i Gospić, gdje je HBOR otvorio svoju podružnicu, čime je pridonio oživljavanju gospodarstva u tom dijelu zemlje - rekao je Sanader. Prema njemu, u prva tri mjeseca ove godine postignut je rast BDP-a od 5,1 posto, industrijske proizvodnje od 8,3 posto, a nezaposlenost je pala na 10,5 posto prema anketnoj metodi koja se rabi u cijelom svijetu. On je uz to govorio i o poreznoj politici u Hrvatskoj istaknuvši da Vlada nema namjeru uvoditi porez na imovinu. Kako je obrazložio, takva politika ne bi imala nikakva smisla jer bi tada stradili najsiromašniji, koji bi morali podizati kredite da otplate porez.

- Svakako možemo razgovarati o tome da se oporezuju najbogatiji, ali to mora biti drugi model, a ne ovaj, koji ne bi ispunio svrhu - rekao je Sanader. Kad je riječ o PDV-u, najavio je smanjenje za medije na 10 posto, a tijekom lipnja prijedlog zakona trebao bi se poslati u postupak. Kad je, pak, riječ o politici zapošljavanja, Sanader je rekao da se razmišlja i o imigracijskoj politici jer Hrvatskoj nedostaju radnici sa specijalističkim znanjem. Ipak, najavio je i smanjenje nezaposlenosti. - Približavanjem EU Hrvatska će biti još atraktivnija ulagačima. Očekujem smanjenje nezaposlenosti na pet do šest posto prema anketnoj metodi u sljedeće četiri godine - rekao je Sanader. (Edis Felić)