Bar kod je učinkovit i u razotkrivanju krivotvorenih lijekova

Sustav GS1 za sigurnost proizvoda i povjerenje potrošača već je toliko razvijen da može javiti pacijentu da ne uzima neki lijek, jer je ustanovljeno da je štetan, ili potrošaču da je istekao rok uporabe neke vrste mesa, kaže Jim Bracken, direktor irskog ureda GS1.

razgovarao Vanja Figenwald
[email protected]

Jedan od uvaženih predavača na seminaru GS1 za sigurnost proizvoda i povjerenje potrošača, održanog u Zagrebu prošlog tjedna, bio je Jim Bracken, direktor irskog ureda GS1, međunarodne neprofitne organizacije za razvoj i implementaciju globalnih standarda za poboljšanje efikasnosti i vidljivosti lanaca nabave. Sustav standarda GS1 najrašireniji je na svijetu. Bracken je održao dva predavanja jedno o irskim iskustvima u standardima sljedivosti mesa i drugo o GS1 standardima u zdravstvu. Tijekom kratkog predaha odgovorio je na nekoliko pitanja Lideru.

• Koje su vaše odgovornosti u GS1 i kako vaša organizacija pridonosi standardima sljedivosti?
- Ja sam šef organizacije u Irskoj, a GS1 je neprofitna i neutralna organizacija koja se ne opredjeljuje ni za jednu stranu, što je vrlo važno. Ako želite da ljudi zaista imaju koristi od standarda morate biti neutralni. Mi zato u obzir uzimamo sve zahtjeve svih zainteresiranih strana kako bismo bili sigurni da su standardi najbolji mogući. Mi identificiramo sve proizvode, od proizvodnje do prodaje svojim bar kod standardima, a osim toga bavimo se i standardima u okvirima elektroničke trgovine. Tradicionalni lanci su vrlo složeni i temelje se na papirima, što sa sobom povlači mnoge probleme, poput prevelike ili premale zalihe itd. Standardi u lancu nabave u potpunosti elimininiraju te probleme. GS1, ili kao što se prvotno zvao EAN (European Article Numbering), osnovan je 1977. i učinak bar koda bio je zaista velik, što danas znamo. Prije njega, cijeli je proces je bio daleko kompliciraniji i dugotrajniji. Zato je osnivanje EAN bilo iznimno važno u transformaciji tih praksi.

• To je bilo na potrošačkoj razini. Kako se razvilo dalje?
- Ubrzo smo shvatili da kartone i palete valja opremiti bar kodom, pa smo i u to uveli standarde. Prije nekih deset godina, kad se javio problem kravljeg ludila, GS1 je u velikoj mjeri svojim standardima pridonio sljedivosti (praćenju) hrane, od farme do vilice, takorekuć. Danas potrošač može pri kupnji vidjeti sljedivost mesa, primjerice, što uvelike pridonosi povjerenju potrošača. U međuvremenu smo se proširili i na baze podataka, odnosno na katalogiziranje proizvoda sa svim relevantnim podacima. Vrijednost informatiziranosti lanca nabave procijenjena je na oko dva posto ukupne maloprodajne vrijednosti, što znači da je ili krajnja cijena proizvoda niža, ili prodavač ima veću maržu. Mi ne nudimo rješenja, već tehnološke standarde.

• Koji su neki od važnijih zdravstvenih standarda u Irskoj, procedure i tehnologije usklađene sa zahtjevima Europske unije?
- Možda znate za problem inficirane krvi 90-ih kad se krv zaražena HIV-om davala za transfuziju hemofiličarima, zbog čega je 78 pacijenata umrlo u Irskoj. Nakon toga tijelo zaduženo za distribuciju krvi moralo je implementirati posve novi sustav praćenja i upravo sam se tada sastao s direktorom te agencije koji je želio bar kod, broj proizvodnje serijski broj svakog pakovanja kao i rok trajanja, dakle, točno je znao što želi, a ja sam mu rekao da mi imamo standard za to i da mu možemo pomoći. Kada lijekovi dođu u Irsku, dobivaju svoj posebni bar kod i može ih se pratiti od trenutka njihova dolaska do pacijenta.
Štoviše u slučaju uzbune moguće je unutar 20 minuta napraviti opoziv, što znači da je riječ o zaista efikasnom standardu, koji je u potpunosti u skladu s europskim i irskim pravilima. Osim toga, kada je sustav implementiran, zamijećena je i dodatna korist, ušteda na godišnjoj razini. U srcu sustava je elektronički karton pacijenta, tako da pacijent može od kuće, pomoću mobitela, zabilježiti sve relevantne podatke nekog zdravstvenog proizvoda i poslati ih svom kartonu. Ako je taj proizvod opozvan ili postoji neki problem s njim u vezi, mobitel pacijentu javi da ga ne smije koristiti. Osim mnogo veće sigurnosti tu su i uštede, odnosno bolja kontrola zaliha i upravljanje troškovima, što pokazuje da to za zdravstvo zaista može izvući velike koristi iz ovoga. Sljedeći korak je identificiranje medicinskih instrumenata GS1 brojevima, čime se uklanja opasnost bolničke zaraze do koje može dolazi zbog nepropisno očišćenih instrumenata.

• Kakvi su troškovi te tehnologije, zvuči dosta skupo?
- Da, zvuči, ali mogu vam reći da je trošak u slučaju hemofilije bio nešto manji od pola milijuna eura. Broj pacijenata je samo oko dvije tisuće, no lijekovi potrebni za njih stoje 15 milijuna eura na godinu, tako da imate povrat na to ulaganje. Ako koristite robota umjesto farmaceuta za izdavanje lijekova u bolnici, koji se oslanja na bar kod, investicija se vraća u roku dvije godine. Osim točnog izdavanja lijekova, brže procedure i slično, robot točno zna kada, što i koliko ponovno naručiti. Najveći je potencijal u tim elektroničkim kartonima. Primjerice, ako netko mora hitno u bolnicu kako će doći do svog kartona koji je na papiru? Elektronički karton to rješava. Da ne kažem da je u pitanju i više različitih spisa, moj lokalni liječnik, veliki zahvati u bolnicama i slično, a ovako se sve može imati na jednome mjestu i odmah znati što vam treba, čime se izbjegnu greške u liječenju koje i nisu rijetke. Jedna od prvih stvari koje je predsjednik Barack Obama obećao napraviti jest uvođenje elektroničkog kartona.

• Možete li reći što Hrvatsku očekuje u vezi s uvođenjem tih standarda?
-  Pa znam da ste već implementirali legislativu vezanu uza sigurnost hrane, a to zahtijeva i praćenje. Vi ste kao i Irska zemlja s velikom proizvodnjom hrane, zato je vrlo važno da se tu legislativu poštuje, u čemu GS1 ima jednu od ključnih uloga. Dolazi dosta regulative iz Europske komisije. Primjerice, velik su problem krivotvoreni lijekovi, uglavnom s Dalekog istoka, zato je uvedeno mnogo novih pravila u vezi s identifikacijom lijekova. Oni su opasni i stoje proizvođače. Druga je stvar identifikacija medicinske opreme poput raznih umetaka, kojima se isto može dogoditi da budu opozvani u međuvremenu, što znači da treba naći sve te pacijente.

• Mislite li da si Hrvatska, kao zemlja ograničenih financijskih kapaciteta, može priuštiti ovakvu tehnologiju?
- Svakako, jer kad uvedete te sustave imate daleko sigurnije i efikasnije procese. Ti se sustavi moraju mijenjati, no to ne povećava trošak već efikasnost. Nije nužno da vlada uvijek nudi rješenja, tu je i privatni sektor. Velik dio zdravstvene njege pruža se kod kuće, a važni podaci o liječenju se prati na daljinu. Sustavi se moraju mijenjati i zato vjerujem da si svi mogu priuštiti ove standarde.

• Meso je nedavno bilo velika tema u Hrvatskoj. Kako je problem trajanja mesa i prepakiravanja riješen u Irskoj?
* Sve meso u Irskoj mora imati rok trajanja i deklaraciju s koje se može iščitati sve podatke o tom komadu mesa. Postoji i sustav skeniranja u maloprodaji koji može upozoriti da se neki proizvod ne prodaje jer mu je istekao rok trajanja ili je opozvan, a temelji se na posebnom bar kodu. Veliki komadi mesa pripremaju se za manja pakiranja i cijeli je taj proces valjalo detaljno dokumentirati, ali kad je stavljen ovaj sustav shvatili su da štede šest do osam sati na tjedan ručnog rada, odnosno vođenja knjiga. Dakle to je urađeno zbog prilagodbe novoj regulativi, ali se ubrzo pokazalo i daleko učinkovitijim. Isplatilo se nakon svega deset mjeseci.