Bivši rektor Jeren neprofesionalno provocirao dekana Lovrinovića

Vjekoslav Jerolimov predstavio ideju cijepanja sveučilišta na četiri do pet djelova kako bi se izabralo i toliko rektora, a sve bi na okupu držao `rektor maksimus`

piše: Dragana Radusinović
[email protected]

          Iako je bivši rektor Zagrebačkog Sveučilišta Branko Jeren kasnije ustvrdio da je  engleski jezik svakodnevica na sveučilištima i u znanosti, te da u njegovu postupku nema ničeg lošeg, prije bi se sa našeg novinarskog stajališta moglo reći da se u slučaju njegove male akcije postavljanja pitanja kandidatima za rektora radi o krajnjem neprofesionalnom ponašanju i to zbog okolnosti u kojima se navedeni incident dogodio. Naime, Jeren je negdje na polovici rasprave koja je trajala oko tri sata ničim izazvan odlučio govoriti engleski. Pa je tako, objasnivši da znanstvenici često koriste meta jezik i da se teško razumiju, te da će biti lakše shvatiti ga ako govori engleski komentirao kako se čudi što kandidati za rektora nisu podrobnije proučili način financiranja europskih sveučilišta, te zamolio za komentar.

Dekan Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović odgovorio je na hrvatskom jeziku kako sučeljavanje kandidata nije zamišljeno zato da bi se testiralo njihovo znanje stranih jezika, te da za to postoje drugačiji načini. Rekao je i da je hrvatski jezik još uvijek službeni u Hrvatskoj te nastavio dalje odgovarati na pitanje na hrvatskom. Druga dva kandidata Aleksa Bjeliš i Vjekoslav Jerolimov nisu komentirali jezik ali su također odgovarali govoreći hrvatski. Kako u dvorani zaista nije bilo ljudi koji ne razmiju hrvatski jezik, ostaju nejasni motivi profesora Jerena, koji je pak kasnije obrazložio da kandidati u životopisima nisu naveli koje strane jezike govore, a da to nije nevažno kad je riječ o izboru rektora.
`Off the record` spekulacije iz profesorskih krugova tvrde da je Jerenova provokacija bila direktno usmjerena na dekana Lovrinovića, koji navodno ne govori engleski. Povesti se za Jerenovom provokacijom i propitivati znanje stranih jezika kandidata za rektora ovaj bi put, procjenili smo bilo deplasirano.

Lovrinović zna kako su studenti glasovali

Da zanimljivostima ne bi bio kraj dekan Lovrinović u jednom je trenutku na pitanje jedne studentice  o njegovu planu institucionaliziranja funkcije studenta prorektora izjavio: - Vi studenti niste prepoznali što vam nudim i niste me podržali u mjeri u kojoj ste trebali, a znam kako su studenti glasovali. Nadam se da ćete ovaj put prepoznati moj program, a budem li izabran i bez podrške studenata prijedlog o studentu prorektoru ostaje.

Ovom izjavom Lovrinović je zbunio ponajviše novinare jer je glasovanje tajno i nije moguće znati, barem ne regularno kako je tko glasao. Na pitanje novinarke Hine jesmo li ga dobro razumjeli i tvrdi li on zaista da zna kako su studenti glasovali, Lovrinović je ustvrdio da nije obajvještajna služba, ali da zna, no nije htio objasniti kako. Kasnije je za Lider komentirao da će objava ovakve inoformacije samo pridonijeti njegovu pojavljivanju u medijima te da će nam na koncu na tome zahvaliti.

Rektor maksimus?

Osim nekoliko doskočica i ovih par zanimljivosti rasprava je u biti bila ozbiljna, a pojavile su se i neke gotovo revolucionarne ideje. Naime, jedno od pitanja upućeno kandidatima odnosilo se na položaj rektora zagrebačkog Sveučilišta u Rektorskom zboru koji okuplja rektore šest hrvatskih sveučilišta. Primjedba se odnosila na to da je Sveučilište u Zagrebu na kojem studira polovica svih studenata u Hrvatskoj i drži oko sveučilišne 75 posto znanstvene produkcije u neravnopravnom položaju u odnosu na druga sveučilišta jer u Rektorskom zboru ima samo jedan glas, pa ga se može preglasavanjem onemogućiti da sudjeluje u donošenju odluka.

Aleksa Bjeliš je komentirao da se Rektorski zbor pogrešno percipira kao mjesto donošenja odluka, te bi on kao rektor zalagao da se sva komunikacija sveučilišta u Zagrebu s resornim ministrastvom i ostalim tijelima državne vlasti kad je riječ o bitnim odlukama drži podalje od Rektorskog zbora koji je zamišljen kao tjelo za razmjenu iskustava, a ne donošenje odluka. Lovrinović je pak ustvrdio da je Sveučilište u Zagrebu pri Rektorkom zboru onoliko jako koliko su kvalitetni njegovi predstavnici, a budući da je do sada bilo loše predstavljeno nema ni dovoljno jak utjecaj. – Trebali ste na sastanke barem nositi veću zastavicu Sveučilišta da se vidi kako smo veći – rekao je Lovrinović.

Vjekoslav Jerolimov, koji se u svojem redizajniranom programu zalaže za bezuvjetnu pravnu integraciju Sveučilišta dao je na ovo pitanje revolucionaran odgovor. Objasnio je naime da bi se problem mogao riješiti djeljenjem zagrebačkog Sveučilišta na 4 do 5 djelova što bi dovelo do povećanja broja rektora iz Zagreba pri rektorskom zboru. – Sve bi to na okupu držao rektor maksimus, kao krovni rektor Zagrebačkog Sveučilišta – rekao je Jerolimov.

Većina sadržaja duge rasprave odnosila se na već mnogo puta ponovljene stavove kandidata za rektora, a na površinu je isplivalo neslaganje Lovrinovića i Bjeliša koji su svako malo jedno drugom `spuštali`. Lovrinović je rekao kako Sveučilištu treba `rektor -radnik, menadžer, crnac`, na što je Bjeliš rekao: `Pozdravljam sve prisutne crnce.`Lovrinović je istaknuo u više navrata da Bjeliš kao fizičar  ne razumije financiranje Sveučilišta, a Bjeliš je rekao kako je dobijo dojam da Lovrinović prvo opovrgava njegove teze, a onda ih preformulirane koristi kao svoje.

Bjeliš je onda pak rekao da je u području svojeg rada stručnjak za kaos, a Lovrinović se nadovezao da Sveučilište još nije u stanju kaosa pa da bi Bjelišu trebalo dati rektorsku poziciju kad eventualno bude u kaosu. I to su samo neke od zanimljivosti. Naravno, izvan prepucavanja ostao je Vjekoslav Jerolimov.
Sučeljavanje se održalo pred članovima Vijeća umjetničkog, tehničkog i društveno-humanističkog područja, a danas će se odigrati novo sučeljavanje pred članovima vijeća prirodoslovno –matematičkog, biotehničkog i biomedicinskog područja.