Član uprave INA-e Zelić kritizirao dekana Ekonomskog fakulteta Lovrinovića
Članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu, njih 228 koliko će ih iduće srijede glasati za novog rektora prema dojmu koji su ostavili postavljajući pitanja kandidatima već su donijeli odluku kome će dati svoj glas.
Na danas (srijeda 22. vejače) održanom predstavljanju programa rada pitanja postavljena kandidatima zvučala su kao da se postavljaju ‘reda radi’.
Naime, četvorici kandidata Aleksi Bjelišu, prorektoru za zanost i razvoj Sveučilišta, Ivanu Lovrinoviću, dekanu Ekonomskog fakulteta, Vjekoslavu Jerolimovu, sveučilišnom prorektoru za studente i nastavu, te Jasmini Havranek, dekanici Agronomskog fakulteta iz publike su upućivana pitanja na teme o kojima su najviše govorili.
Izbor za rektora održat će se iduće srijede 1. Ožujka. Da bi bio izabran kandidat mora dobiti 50 posto plus jedan glas, a ne bude li izabran u prvom krugu održat će se drugi krug glasovanja istog dana u koji ulaze kandidati s najviše glasova. Budu li u glasovima izjednačeni moguća su i tri kruga. Novi rektor ako službeno preuzima dužnost 1. Listopada mogao bi u rekorski stolac zasjesti i ranije. Naime, 1. Travnja počinje prijelazno razdoblje u kojem će dužnost rektora obnašati aktualna rektorica Helena Jasna Mencer, novoizabrani rektor(ica) ili netko treći, ovisno o odluci Senata Sveučilišta.
Budući da su kandidati za rektora već dobili podršku članova pojedinih Vijeća znanstvenih područja na predstavljanju programa publika se sastojala od ljudi koji su se već jedom izjasnili koga žele za rektora.
Ipak, ‘tabori’ jednih nisu drugima postavljali neugodna pitanja kako bi time svojeg favorita za rektora učinili boljim. Lovrinović i Jerolimov posebno su istaknuli važnost umjetničkog znanstvenog područja, što se može protumačiti kao iskorak prema glasovima ‘umjetnika’ koji jedini među šest znanstvenih Vijeća područja nisu svoju podršku još uvijek dali nikome.
Bjeliša su najviše ispitivali studenti, koji su bili aktivni u postavljanju pitanja i ostalim kandidatima. Jedina kritika koja se mogla shvatiti kao djelomično negativna upućena je Ivanu Lovrinoviću i to od akademika Mirka Zelića, redovitog sveučilišnog profesora koji je ujedino i član Uprave INA-e.
- Izvrsno ste prezentirali što treba napraviti kad je riječ o suradnji znanosti i gospodarstva, ali očekivao sam da ćete pokazati sustav, odnosno razrađen model suradnje znanosti gospodarstva – prigovorio je Zelić.
Lovrinović je odgovarajući na kritiku najavio da bi kao rektor pokrenuo postupak snimanja stanja po fakultetima kako bi se utvrdilo što svaki od njih može ponuditi gospodarstvu. No, spomenti model nije prezentirao ni jedan od kandidata.
Možda je od sadržaja prezentacija rektorskih kandidata zanimljiviji način na koji su održane.
Prvi je govorio Bjeliš, vrlo ozbiljno i odmjereno uz PowerPoint prezentaciju zatim Lovrinović nešto glasnije i odlučnije, bez prezentacije, a onda Jerolimov diplomatski i duhovito, također uz prezentaciju.
Jedina žena među kandidatima Jasmina Havranek, govorila je posljednja uz tonove Mozarta u pozadini. Tko će među njima postati rektor neizvjesno je bez obzira na već obećane podrške, jer je glasovanje tajno. (D.R.)