Ekonomski je patriotizam i su djelovanje zagrebačke Plinare u plinofikaciji Splita

Predložili smo Splitu da plinofikaciju radi zajedno sa Zagrebom umjesto sa strancima. Nerazumljivo mi je da nekakva strana tvrtka u državnom vlasništvu ima pravo doći u Hrvatsku i tražiti privatizaciju tvrtke u većinskom vlasništvu hrvatske države s argumentacijom da se mora otvoriti tržište

Razgovarali: Antonija Knežević i Miodrag Šajatović
Foto: Dražen Lapić

Opravdanost osnivanja Holdinga je neupitna - rečenica je koju Slobodan Ljubičić, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, neprestano provlači u razgovoru, tvrdeći da ima milijun dokaza da je spajanje 23 gradska trgovačka društva u jednu tvrtku pozitivno, da njegovi oponenti nemaju ni jedan dokaz da je to negativan potez te da zahvaljujući Holdingu Zagreb u zadnje dvije godine doživljava investicijsku eksploziju. Zašto su onda u Zagrebu poskupjele komunalne usluge, koji su to vidljivi efekti osnivanja Holdinga, kako Grad Zagreb planira isfinancirati mnogobrojne projekte koji su u zadnje vrijeme najavljeni, samo su neka od pitanja koja smo postavili glavnom operativcu i desnoj ruci zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića.

• Prošle su dvije godine od osnivanja Zagrebačkog holdinga. Što se time postiglo?
- Stvaranjem Holdinga stvorili smo financijsku polugu kojom smo pokrenuli Zagreb, što se može lako vidjeti. U gradu su u zadnjih godinu i pol dana napravljene tri škole, tri vrtića, gradi se Hitna pomoć. Da nije Holdinga, mogućnost financiranja tih objekata ne bi postojala. Prije dvije godine, a unatrag deset, u Zagrebu nije sagrađena ni jedna škola, ni jedan vrtić. Bilo je nekih rekonstrukcija. Kritizira nas se da smo poskupili parkiranje, ali još uvijek je cijena parkiranja u javnoj garaži u Zagrebu četiri do pet puta niža nego u Beču. Ono što uprihodujemo od parkiranja, usmjeravamo u gradnju javnih garaža. Jednu smo pustili u pogon na Kvatriću, uskoro će biti završena na Tuškancu, a u planu ih je još nekoliko. Povezali smo gradska društva u nekim točkama koje su dobre za sve i smanjili troškove - zajednička je nabava, financiranje... Da su dignuti troškovi plaća u svim tim društvima pojedinačno u ove tri godine, vidjeli biste kako bi funkcionirala, koliko bismo tek tada morali dići cijene. Na banalnoj stvari, nafti, spustili smo cijenu 7,7 posto.

• Zašto je umjesto smanjivanja broja zaposlenih u Holdingu on povećan za 600?
- Broj ljudi u isto se vrijeme smanjio i povećao. Povećan je u nekim podružnicama, primjerice Zrinjevcu ili Čistoći. U Zagrebu je u zadnje dvije godine na sceni eksplozivna gradnja, površine s kojih se treba čistiti i odvoziti smeće znatno su povećane i stoga je u Čistoći bilo nužno povećati broj djelatnika. To je jedan od uzroka. Drugi je to što se u Zagrebu prešlo s bacanja smeća u vrećice na kante, a to iziskuje dodatnu radnu snagu. U Holdingu postoji višak zaposlenika, ali u isto ih vrijeme u nekim strukturama nedostaje. U administrativnom je aparatu višak golem, a u čistom proizvođačkom nedostaje ljudi. Uvidjeli smo da bi, kad bismo povezali financijsku službu na jedno mjesto, od 600 ljudi koliko ih u njoj radi, trebalo samo 60. Što ćemo s onih 540? Zato se sada radi strategija, idemo u dubinsko snimanje sustava, da vidimo koliko tu radnih mjesta treba. Broj se mora smanjivati postupno. Ne možemo nekoliko tisuća ljudi jednostavno baciti na ulicu.

• Od Holdinga su se očekivale uštede, a na kraju su cijene povišene.
- Poskupljenja su u Zagrebu 50 kuna po domaćinstvu. No, Zagreb je još uvijek u 90 posto komunalnih usluga jeftiniji od prosjeka hrvatskih gradova. Iako je pet puta veći. U Rijeci je cijena pokaza 274, a u Zagrebu 290 kuna. Cijena vode i s ovim povećanjem nije najskuplja u Hrvatskoj, najmanje tri grada u Hrvatskoj imaju višu cijenu. U Zagrebu postoji naknada za pročišćavanje otpadnih voda i čini ogromnu stavku u cijeni vode. Ona iznosi dvije kune, a prosječna potrošnja domaćinstva je 20 kubika vode, tako da će se račun za vodu povećati za dvije kune po kubiku. Komunalna naknada koja nije prihod Holdinga, nego Grada, s povećanjem od 50 posto i dalje je trećinu manja od riječke. Komunalna naknada u malom gradu ne može biti veća od naknade u velikom jer veliki grad zahtijeva goleme troškove kojih u malom gradu nema. Moramo stvarati ekonomsku ravnotežu i smanjiti pritisak na Zagreb u smislu doseljavanja, odnosno ne gomilati stanovništvo. Odgovornost Zagreba je i da policentrični razvoj Hrvatske podupire samostalno.

• Na koji način?
- Na tragu toga predložili smo Splitu da plinofikaciju radi zajedno sa Zagrebom umjesto sa strancima. Želimo podržati komunalnu infrastrukturu u Splitu, čak i financijski kroz našu Gradsku plinaru Zagreb, koja drži više od pedeset posto tržišta plina Hrvatske i koja jedina ima reference, tehnologiju i ljude da provede plinofikaciju. Na taj se način može testirati i ekonomski patriotizam, koji nedostaje u ovoj državi. Nerazumljivo mi je da nekakva strana tvrtka u državnom vlasništvu ima pravo doći u Hrvatsku i tražiti privatizaciju tvrtke u većinskom vlasništvu hrvatske države s argumentacijom da se mora otvoriti tržište. I na takve sulude argumente mi padamo. Smatram da je ekonomski patriotizam nešto što treba poticati.

• Ipak, i za taj posao u Splitu morat ćete najprije pobijediti na natječaju?
- Svaki ćemo takav natječaj u Hrvatskoj dobiti. Sigurno.

• Jedan od prioriteta Holdinga je poboljšati naplatu, ali zasad vam to nije išlo za rukom. Jeste li razmišljali o angažiranju nekoga odvjetničkog ureda u tu svrhu, kao što je HRT angažirao Hanžekovića?
- Naplatu ćemo provoditi svim sredstvima koje nam pruža pravna država. Već sada imamo odvjetničke urede koji ovrhama reagiraju nakon proteka zakonskog roka. Sada ćemo toj praksi dodati još jednu drugu, a to je da ćemo u slučajevima krađe vode ili neplaćanja stavljati plombe na zemlju na kojoj je kuća neplatiše.

• Hoće li se takva praksa provoditi i nad tvrtkama?
- To se odnosi na sve dužnike. Ima tvrtki koje tvrde da u njihovom tehnološkom procesu dvadeset posto vode ili koliko već, ode u zrak. To im ne osporavam. Vjerojatno i domaćicama dio vode ispari u zrak dok kuhaju. Ali kako ćemo to utvrditi? Ja bih građanima Zagreba mogao priuštiti nešto što možda nije potpuno dosljedno onome o čemu smo prije govorili, ali mislim da je u edukativnom smislu nužno barem godinu dana, a to je da napravimo odvojene uplatnice za vodu - da na jednoj bude ono što je prihod Zagrebačkog holdinga, a na drugoj troškovi pročišćavanja vode, slivne naknade i ostale naknade koje nisu naš prihod.

• Pa tek ste počeli spajati uplatnice na jednu...
- To nije problem, to možemo odvojiti unutar iste omotnice.

• Jako je mnogo projekata najavljeno u zadnje dvije godine - novi stadion, laka gradska željeznica, poduzetnička zona u Sesvetama, sjeverna obilaznica... Kako će to Zagreb isfinancirati? Može li nastaviti ovim tempom?
- Postoje dugoročni i kratkoročni projekti. Naravno da se željeznica neće napraviti u kratkom vremenu. U ovom trenutku u Zagrebu počinju milijenski zahvati u krupnoj infrastrukturi, koji su dosad izostajali i koji su prijeko potrebni da bi Zagreb bio ono što mora biti u budućnosti. To su krupni razvojni projekti koji mogu biti poticaj razvoju gospodarstvu. Zagreb sigurno može držati ovaj tempo. Tu smo mogućnost otvorili osnivanjem Holdinga, dakle stvaranjem snažne grupacije koja ima kreditne potencijale da taj tempo održi i u koju banke vjeruju. Ne bismo dobili kredite da banke ne vjeruju u našu sposobnost urednog servisiranja tih kredita, niti bismo prodali obveznice u Londonu za dva sata da investitori na burzi nisu vjerovali u nas.

• Niste se prezadužili?
- Zagreb je ispod svake razine zaduženja. Mislim da je u ovom trenutku razina zaduženosti Grada Zagreba niža od pet posto. Holding smo izvukli kao polugu da bismo zaobišli administrativna ograničenja u zaduživanju, ali smo znali što time dobivamo i kojim se rizicima izlažemo. Ništa nije napravljeno slučajno. U toj namjeri uspijevamo, sigurno. Mogu dati milijun argumenata da su potezi koje smo napravili opravdani i dobri, da je izdavanje obveznica bio sjajan potez.

• Kad će krenuti najavljena rekonstrukcija cjevovoda?
- Već imamo gotove projekte i uskoro ćemo u Skupštini imati prezentaciju svih velikih zahvata - plinfokacije, vode i ostalog.

• Koliko je vrijedan taj projekt?
- U idućih petnaestak godina u to bi se trebalo uložiti oko milijardu eura.

• Hoće li Grad ići u privatizaciju nekih društava, što se svojedobno najavljivalo?
- Infrastrukturna društva neće biti privatizirana dok smo mi na ovim mjestima. Dakle, voda, plin, ZET... U svim tim društvima, za što se zalažem, moguće je koncesioniranje poslova. Ali ne i privatiziranje - to je protiv teze ekonomskog patriotizma. Ako bi, primjerice, bila privatizirana Čistoća, uvjeren sam da bi cijena odvoza otpada bila mnogo viša. Isto tako, u slučaju privatizacije vodovoda, cijena vode bila bi uvišestručena.

• U posljednje vrijeme mogu se čuti informacije da bi u privatizaciju mogle ići Tržnice. Hoćete li ih prodati?
- Tržnice su sada komunalna djelatnost. Njihova će privatizacija biti moguća kad se izvuku iz sustava komunalnih djelatnosti. Dok su u njemu, to nije moguće. Pitanje privatizacije nije ono o čemu želim razgovarati. I to smatram pogrešnim pitanjem. Treba razgovarati o ekonomskoj efikasnosti i upravljanju onim što Grad Zagreb ima kao svoje bogatstvo, a unutar toga su i Tržnice. Ako Grad želi pružiti svojim građanima užitak kupovanja na placu, zbog navike ili nekoga drugog razloga, onda u Zagrebu treba proglasiti pet tržnica koje će ostati neovisno o njihovoj profitabilnosti, a ostale recimo dati u koncesiju. Zagreb, odnosno njegova uprava, ima pravo zadržati neke djelatnosti koje nisu profitabilne, ako za to građanima da neke argumente - jer to građani plaćaju ili kroz cijenu usluge ili kroz proračun.

• Što je sa Zagreb-plakatom? Je li Agrokor pobjednik ili?
- Ne znam. U ova dva dana moramo donijeti odluku o tome.

• Znači taj natječaj još nije gotov?
- To je definitivno gotovo ako se definitivno ne vrati na početak. Sve opcije su otvorene. Proveli smo potpuno čist javni natječaj.

• Zašto, iako ste bili najavili, nije promijenjen natječaj na način da se u njemu definira na koliko se godina sklapa ugovor s Gradom. Na koliko se godina sklapa taj ugovor?
- Na onoliko godina koliko piše u tenderu.

• Ali to baš i ne piše egzaktno.
- Piše pet godina, ali s opcijom od 20, 25 godina.

• Zašto to nije točno definirano?
- Nikome od ponuđača nije definirano. I to nikome od njih nije bio problem.

• Neki tvrde drugačije...
- Proveli smo potpuno čist javni natječaj gdje je bila definirana početna cijena za 49 posto udjela tvrtke. Tvrtka koja je bila druga na natječaju i koja je do jučer bila u vlasništvu njemačkih i austrijskih gradova, i još uvijek je djelomično, tvrdila je da je početna cijena koju smo stavili preskupa. A na kraju su na natječaju svi više ponudili. Završio bih na policiji kad ne bih prodao onome tko je ponudio najviše. Tko će meni argumentirano reći da je cijena 110 nepovoljnija od 80? To je li Agrokor iza Medije i tko stoji iza te tvrtke uopće nije važno.