HNB mora kupovati vrijednosne papire velikih domaćih tvrtki

Domaćoj ekonomiji potreban je novi val investicija u realni sektor. Bez novih ulaganja, ponajprije u prerađivačku industriju Hrvatska je osuđena na povećanje svih deficita i gubitak kvalitetnih radnih mjesta

piše Damir Novotny,
managing partner T&MC Groupa
[email protected]

Prošlog je tjedna guverner HNB-a u Opatiji upozorio da je prvi val recesije iza nas, ali da realni sektor gospodarstva tek čekaju problemi nelikvidnosti u drugom dijelu godine. Te su izjave iz kuta monetarne tehnologije vjerodostojne, ali potpuno su neprihvatljive iz kuta izbora monetarne politike koja bi hrvatsku ekonomiju izvukla iz recesije. Guverner zapravo ustvrđuje da se HNB odlučio za pasivno promatranje.

Istodobno se Vlada pod dojmom sporosti rješavanja vanjskopolitičkih ambicija (skori ulazak u EU) i unutarnjopolitičkih odnosa (lokalni izbori, sve veći socijalni sukobi) odlučuje na sklapanje sedmogodišnjeg pakta s agresivnim sindikatima zaposlenika u javnom sektoru. Neprijeporno je da treba poboljšati materijalni status naših sugrađana kojima je Vlada poslodavac. Međutim, politika izravnavanja i zamrzavanja sadašnjeg stanja u Vladinu sektoru ne samo da stvara nove fiskalne rashode nego se tako šalje jasan signal da Vlada ne namjerava u dogledno vrijeme provesti neodgodive reforme u tom gospodarskom segmentu. Sporazum tako poprima paradigmatsko značenje i zrcali nisku razinu kompetentnosti izvršne vlasti.

Cinizam i politika

Monetarni cinizam HNB-a i Vladino fokusiranje na političke ciljeve s vrlo kratkim rokovima zasigurno nije poželjna ekonomska politika. Bez bržeg rasta i modernizacije u idućim će godinama manje rasti nova vrijednost i dugoročno će se stagnirati. Vlada i HNB moraju bez odgađanja okrenuti novu stranicu zajedničke ekonomske politike radi uspješnog pozicioniranja (rast konkurentnosti) na međunarodnom tržištu i održivoga ekonomskog rasta u budućnosti. Bez ikakve patetike, to je povijesna odgovornost premijera i guvernera.

Danas smo svjedoci rušenja svih doktrinarnih barijera u vođenju ekonomske politike. Prevladava potpuni pragmatizam: politika koja otvara nova radna mjesta prihvatljiva je, a ona koja ih zatvara posve je nepoželjna. Engleska središnja banka izabrala je donedavno nezamislivu monetarnu politiku kojom najprije precizno definira količinu novca kojom se na otvorenom tržištu izravno kreditiraju poduzeća.

Hrvatsko gospodarstvo opterećeno je dubokim strukturnim problemima, slabom konkurentnošću i perspektivom za rast direktnih stranih ulaganja u budućnosti. Iscrpljeni bankarski kapaciteti, kao što to tvrdi guverner, doista će uvelike utjecati na smanjenje ukupne domaće potražnje, na koju se ekonomski rast do sada oslanjao. Poduzeća ne mogu doći do novih kredita za nova ulaganja.

Vlada i HNB zajedno

Domaćoj ekonomiji prije je potreban novi val investicija u realnom sektoru. Jednostavno rečeno, bez novih ulaganja ponajprije u prerađivačku industriju Hrvatska je osuđena na povećanje svih deficita i gubitak kvalitetnih radnih mjesta. HNB može pomoći izravnom kupnjom kvalitetnih vrijednosnih papira koje bi izdavala velika domaća poduzeća i tako veoma povećati ponudu novca i izbjeći potpuni kolaps realne ekonomije. Svi drugi rizici kojih se HNB pribojava u tom su smislu posve u drugom planu.

Vlada se mora pridružiti HNB-u tako da temeljito redefinira svoju politiku. Dvadesetopostotno smanjenje fiskalne potrošnje središnje, ali i najšire države u 2009. realistična je mjera. Struktura javne potrošnje mora se promijeniti u korist aktivne ekonomske politike kojom se potiče zapošljavanje i povećavanje konkurentske sposobnosti domaće ekonomije. Pri tome može biti dobar primjer austrijska ekonomija, koja s dvostruko više stanovništva stvara desetak puta veći nacionalni proizvod od hrvatske. Veliki izvoznici i globalni igrači poput bečkog proizvođača konditorskih proizvoda ili proizvođača vrhunskih voćnih prerađevina iz austrijske provincije mogu pokazati kako se sa svakodnevnim proizvodima može biti konkurentan na otvorenom međunarodnom tržištu. Vladina politika u njihovu je uspjehu bila presudna. Agregatna inozemna potražnja za austrijskim proizvodima i uslugama iz godine u godinu raste.

Hrvatska ekonomija nalazi se pred izborom: inteligentnom i koordiniranom aktivnom ekonomskom politikom Središnje banke i Vlade u kratkom roku potaknuti novi val ulaganja u privatni sektor kojim bi se otvorila nova radna mjesta i osigurao održivi rast ili reaktivnom politikom zadržavanja statusa quo s vrlo izglednim epilogom desetoljetne stagnacije.