Hrvatska u idućih 12 mjeseci mora otplatiti 5 milijardi eura

Prema najnovijim procjenama iz Hrvatske narodne banke, ukupni vanjski dug (države, banaka, kompanija) početkom se srpnja primaknuo alarmantnom iznosu od blizu 28 milijardi eura

    To je krunski dokaz, ne samo da je, kako je još proljetos upozoravao guverner HNB-a dr. Željko Rohatinski, Hrvatska pred vratima opasne dužničke krize, nego da ni Vlada ni središnja banka ne nalaze načina da srljanje u prezaduženost spriječe. Od pobjedonosne i oslobodilačke Oluje iz ljeta 1995., vanjski dug zemlje je povećan osam puta, a unazad deset godina sedam puta! Za četverogodišnjeg Račanova mandata u Banskim dvorima vanjski je dug udvostručen (sa 10,1 na 19,8 milijardi eura), a za Sanaderove dvije i po godine gotovo još toliko (sa 19,8 na 27,6 milijardi eura).

Naposljetku, od travanjskoga upozorenja guvernera Rohatinskog, da Hrvatskoj prijeti dužnička kriza, vanjski je dug povećan još za pola milijarde eura. Od kraja 2002. do kraja svibnja 2006. godine banke su se kod svojih inozemnih matica zadužile neto čak za 6,7 milijardi eura. Vanjski dug raste po prosječne stopi od 35 posto godišnje. Udjel njihova duga u bruto domaćem proizvodu udvostručen je s 15 na 31 posto. Istodobno, raste i zaduživanje ostalih sektora: države i poduzeća, tako da je u prošle tri i pol godine vanjski dug zemlje povećan sa 15 na više od 27 milijardi eura. Dakle, za 12 milijardi eura.

Koliko je to ubrzanje zaduživanja i srljanje u prezaduženost, svjedoči i podatak da je njegov udjel u BDP-u povećan sa 62 na 85 posto, i da se, još nezaustavljivo penje. Zbog svega toga, stalno se povećava i teret otplate vanjskoga duga, a samo u idućih 12 mjeseci na naplatu dospijeva dug od pet milijardi eura, piše Novi list.