Hrvatski kreditni rejting ugrožen, fiskalni deficit neodrživ

Ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka bitno su revidirali svoje prognoze gospodarskog rasta na niže, u prosjeku sada očekuju rast od 0,7 posto u ovoj godini, dok su siječanju ove godine očekivali rast od 1,5 posto, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u najnovijoj publikaciji "Izgledi".

"Ekonomisti u prosjeku očekuju stopu rasta od 0,7 posto za ovu godinu. Očekivanje s početka ove godine (1,5 posto iz siječnja) - prepolovljeno je. Razlike među pojedinim bankama nisu velike. Očekivane stope rasta kreću se od 0,2 posto kod ekonomista Zagrebačke banke do 1,0 posto kod ekonomista Raiffeisenbank", navodi se "Izgledima" koje HUB objavljuje dva puta godišnje.U toj se publikaciji iznose očekivanja ekonomista hrvatskih banaka, a najnovija je anketa provedena tijekom ovog mjeseca.

Ekonomisti su s revidiranom prognozom rasta uskladili svoju prognozu stope nezaposlenosti - umjesto očekivane stope od 11,9 posto iz siječnja, prosječno je očekivanje sada znatno veće i iznosi 13,4 posto, uz vrlo uzak raspon koji se kreće od 13,0 do 13,7 posto.Glavne komponente BDP-a u najnovijim su projekcijama doživjele reviziju prema dolje - rast osobne potrošnje revidiran je sa 1,6 posto na 1 posto, u siječnju se očekivao rast investicija od 2,6 posto, a sada se očekuje pad u prosjeku za 0,8 posto.

Prognoza rasta izvoza s ranijih je 4 posto smanjena na 2,1 posto. Pritom je zamjetan vrlo veliki raspon između najviše (rast za 6 posto) i najniže (pad za 5,3 posto) očekivane brojke, što se objašnjava teškoćama u praćenju i prognozi realne turističke potrošnje.Kod vanjskoga se duga umjesto omjera prema BDP-u od 100,6 posto, sada do kraja godine očekuje omjer od 103,9 posto, a što se velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom.Bitna se promjena zapaža kod očekivanog deficita tekućeg računa bilance plaćanja - prosječan deficit od 3,6 posto BDP-a u siječnju, sada je više nego prepolovljen, na 1,7 posto. Smanjenje tog deficita logična je posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza. To znači da se Hrvatska približava točki uravnoteženja tekućeg računa, što je logična posljedica smanjena neto priljeva kapitala.Ekonomisti su na žalost dobro prognozirali (visoke) prinose na državne obveznice.Rast premije rizika prati se od svibnja, tako da se prinos na kunsku obveznicu, koja dospijeva 2017., kreće upravo prema očekivanoj vrijednosti od 6,6 posto na kraju godine, a to se očekivanje nije bitno promijenjeno u odnosu na siječanj.

"Događaji na financijskim tržištima ove su godine pokazali da su hrvatski prinosi, odnosno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz mađarske, najosjetljiviji na promjene u nepovoljnom okružju kojim dominira širenje grčke krize na jug Europe", ocjenjuje se u "Izgledima".Spomenuti prinos ne odgovara našem BBB- kreditnom rejtingu, što znači da tržišni sudionici procjenjuju da je kreditni rejting izravno ugrožen. To pak znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i da ćemo ga vjerojatno morati smanjivati u najgorem mogućem trenutku - prije nego što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije, poručuje se u analizi rezultata ankete ekonomista banaka.Korigirana su očekivanja ekonomista i kod tečaja, u siječnju su očekivali tečaj 7,37 kuna za euro na kraju godine, a sada 7,47 kuna."Treba zapaziti da ekonomisti implicitno predviđaju stabilan tečaj do kraja godine. (...) To znači da vjeruju u spremnost HNB-a da svim raspoloživim sredstvima, kojih ne nedostaje, brani tečaj na obećanim razinama", navodi se u analizi i dodaje da tomu u prilog govori i raspon prognoza - najveći optimist očekuje tečaj na 7,40, a najveći pesimist na 7,50 kuna.(H)