Hrvatskim kladionicama godišnje čak 4,5 milijardi kuna

Hrvati će, već tradicionalno, i ove godine u sportskim kladionicama, uključujući i one u vlasništvu Hrvatske lutrije kao državne tvrtke, uplatiti oko 4,5 milijardi kuna, odnosno oko 850 tisuća prosječnih hrvatskih plaća.

Iako se visina uplata unatrag koju godinu konstantno 'vrti' između 4,5 do 4,6 milijardi kuna, Hrvatima je klađenje sve omiljeniji »sport«, i tračak nade u uvjetima ekonomske krize, kad se očekuje da će do kraja ove godine bez posla biti ukupno oko tristo tisuća građana. Valja očekivati da će se zbog toga povećati i broj sportskih oklada, makar one bile u manjim novčanim iznosima, a time i broj ovisnika o sportskom klađenju. Kako nam otplate kredita, plaćanje režija i život općenito postaju sve neizvjesniji, sve smo skloniji i naizgled brzopoteznim 'rješenjima', kakva nude sportske kladionice i lutrije, no činjenica je da od kladioničara ipak daleko bolje prolaze same kladionice. Brzoporezno rješenje, osim možda za vrlo rijetke, one ne nude, niti ih je tako lako moguće 'nasamariti'.Prema podacima Ministarstva financija, koje priređivačima igara na sreću naplaćuje mjesečnu naknadu u iznosu od pet posto od osnovice koju čini ukupni iznos uplate, ukupno je prošle godine s te osnove iz kladionica i Hrvatske lutrije u državni proračun uplaćeno 232,6 milijuna kuna, a u prvih osam mjeseci ove godine 153,7 milijuna. Drugim riječima, kladionice i lutrija primile su uplata, lani, u vrijednosti 4,65 milijardi kuna, ove godine, do kraja kolovoza pak više od tri milijarde, što je mjesečno oko 72.000 prosječnih hrvatskih plaća.

Nastavi li se klađenje tim tempom, do kraja godine će se uplatiti ukupno oko 4,5 milijardi.To znači da su u uvjetima ekonomske krize sportske kladionice i lutrija jedne od rijetkih koje ubiru profit. Lani im je, tako, od ukupno uplaćenih 4,65 milijardi kuna, nakon isplate dobitaka igračima, oporezivanja i ostalih raznih davanja, ostalo čak oko 915 milijuna kuna. Usporedbe radi, 2007. godine u kladionice je uplaćena oko 4,1 milijardi kuna, dvije godine ranije, 2005., 'svega' tri, a 2004. godine tek 2,5 milijarda. Ljudima je, jednostavno, trebala koja godina da se 'prilagode', a sada, kad su pohvatali konce, klade se toliko da same kladionice više nemaju kud, i nalaze se na svakom koraku.Dok raste broj kladionica, opada broj zaposlenih u njima, što bi njihovi vlasnici vjerojatno opravdali krizom, no nipošto ne mogu i manjim okladama. Lani je tako u svim kladionicama radilo oko 4.280 radnika, no do kolovoza ih je oko 150 ostalo bez posla. Do sada je, sasvim suprotno, s porastom kladioničarstva i brojem poslovnica rastao i njihov broj zaposlenih, jer je, primjerice, 2006. godine u 1.900 poslovnica radilo oko 4.000 zaposlenika, a danas svega 130 ljudi više radi u 850 kladionica više. To znači da po jednoj poslovnici zaposlen biva svega jedan i pol čovjek, apsolutno nedostatno u odnosu na cjelodnevni rad tih poslovnica.

'Iako vjerojatno ima i kladionica u kojima su uvjeti rada bolji, ja znam za sebe i još neke djevojke u drugim kladionicama. Plaća nam ne prelazi 2.500, 3.000 kuna, nemamo praznike ni slobodne nedjelje, radimo dvije. Ako je jedna bolesna, druga radi dvostruku smjenu dok god se ona druga ne vrati na posao, i tako stalno', iskustvo je jedne od mnogobrojnih djevojaka zaposlenih u sportskim kladionicama. Kako se može pročitati na raznim internet forumima na kojima razmjenjuju iskustva i pričaju o svojim problemima, otvaraju vrata kladionica u osam ujutro, rade do 21 sat uvečer, a ostaje im nakon toga još i čišćenje, jer vlasniku nema smisla plaćati još i čistačicu. S obzirom na to da po jednoj kladionici najčešće rade dvije osobe, uspijevaju funkcionirati samo ako imaju, kako same kažu, fer i korektan odnos, i 'uskaču' jedna drugoj kad je to potrebno.'Radim svega pet sati dnevno, plaća dolazi na vrijeme, a kad god netko osvoji kakav dobitak, ostavi mi malo 'bakšiša'.

Tako poneki mjesec namaknem i 500 kuna, a općenito sjedim, mirno je, tipkam u klimatizacijskom prostoru, super', drugo je, pozitivno iskustvo jedne djelatnice u kladionici, koja, kako priznaje, baš kao i većina ostalih, strepi jedino od pljačkaša. Ponekad, vele, znaju neugodni biti i 'ovisnici' o klađenju, kojima se, kažu, +to iz daleka vidi'. Osim kladionica, sve je, stoga, popularnija i lutrija, jer prema planu razvitka Hrvatske lutrije za razdoblje 2009. – 2011. godine, promet lutrijskih igara na sreću planiran je po prosječnoj stopi rasta od 2,46 posto godišnje. Prošle je godine, kažu podaci, Hrvatska lutrija ostvarila promet od 693 milijuna kuna, ove se godine planira 715 milijuna, iduće čak 730 milijuna, 2011. pak 745,5 milijuna kuna.Kako napominju zaposleni u kladionicama, tri su »vrste« onih koji im dolaze kladiti se – ljudi koji navrate svakih deset do petnaest dana, i s iznosima od desetak do dvadeset kuna klade se na dobitke od oko 300 kuna, zatim kategorija onih koji su spremni uložiti više, oko 50 kuna, na dobitak od tisuću kuna, dok ima i onih koji se s iznosom od sto do tisuću kuna klade na dobitke od deset tisuća kuna i više. U većini kladionica, pritom, maksimalno isplaćuju dobitke od 20.000 kuna, no u određenima dobiti se može i od 100.000 do 500.000 kuna, odnosno milijun kuna. (www.novilist.hr)