Kako male tvrtke mogu zakoračiti izvan granice
Strana tržišta nisu rezervirana samo za velike igrače. Teško se uopće prisjetiti osobe koja u posljednje vrijeme, govoreći o teškom ekonomskom stanju i mogućim načinima povijesnog zaokreta, nije spomenula izvoz.
Nije lako zateći sedmu silu, naviknutu na kojekakva iznenađenja. I to dva puta u istome danu, točno šest dana nakon početka kaosa – objave HNB-a o oslobađanju dodatne likvidnosti. Pobjede u igricama s malim ulozima neće pokrenuti BDP uvis, neće kreditirati biznis, otvoriti nova radna mjesta ni osvojiti izborne glasove koliko se god premijerka trudila.Više iz pera Gordane Gelenčer 'Brzo ugušeno poduzetničko proljeće 2011.'
Zauzimanje za iskorak na strana tržišta napokon je došlo u prvi plan, pa je čak postalo i probitačna politička poštapalica. S druge je strane podatak o samo osam posto tvrtki koje izvezu robe u vrijednosti većoj od uvoza katastrofalan. No tu se kriju velike rezerve. Da bi ih se pokrenulo, potrebno je promijeniti logiku, odvažiti se i krenuti. Strana tržišta nisu rezervirana samo za velike igrače. Teško se uopće prisjetiti osobe koja u posljednje vrijeme, govoreći o teškom ekonomskom stanju i mogućim načinima povijesnog zaokreta, nije spomenula izvoz. Kao što je to prije bio pojam koji se baš nikad nije spominjao u tom kontekstu, tako je sada postao gotovo neizbježan. Izvozna stvarnost, u nemilosrdnim brojkama, izgleda porazno. Kako male tvrtke mogu zakoračiti izvan granice otkrivaju nam u temi tjedna Matilda Bačelić i Tatjana Brebrić.
U intervjuu Lideru Ljubo Jurčić upozorava da HNB-ov potez nije nimalo altruističan niti će donijeti silne najavljene dobrobiti kakvoj se javnost nada. Jurčić tvrdi da dogovor Rohatinskog s bankama narušava ugled i poziciju HNB-a.
Kad Hrvatska uđe u EU, europske tvrtke iz uslužnog sektora ovdje će moći poslovati iako neće imati sjedište u Hrvatskoj. Vrijedi i obrnuto - tvrtke iz Hrvatske moći će poslovati u cijeloj Uniji. No, znate li što podrazumijeva pojam ‘pravo poslovnog nastana’?
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja odlučilo je, mimo zakona i prakse, ne izdati dozvolu za rekonstrukciju ruševnog objekta s obrazloženjem da se ruševina ne može smatrati postojećom građevinom, zbog čega se onda ne može izdati odgovarajući akt za njezinu rekonstrukciju. Više u rubrici Savjetnik pojašnjava prof. dr. sc. Hrvoje Kačer.
Potres u Japanu nije bio samo jedan od najjačih dosad, nego i jedan od najskupljih. Prema trenutačnim procjenama Japan će stajati oko 35 milijardi dolara, ali bez tsunamija, kvara nukelarki, prekida proizvodnje i oštećenja infrastrukture. Posljedice već osjeća i svjetsko gospodarstvo. Tko će pretrpjeti najveće i najskuplje posljedice čitajte u rubrici Svijet.
Bernard Arnault glavni je lik ovotjednog feljtona. Ovog se ožujka napokon ostvario desetogodišnji san šefa Louisa Vuittona Moëta Hennessyja da preuzme talijanski Bulgari. Za taj više od stotinu godina star draguljarski brend Vuitton će dati 3,7 milijardi eura za 50,4 posto udjela. Najnovija akvizicija nastavak je modela kojim je Arnault od Louisa Vuittona napravio najveći svjetski luksuzni brend, a svodi se na jedinu riječ - kupuj! (G. J.)
Novi Lider svojim čitateljima daruje specijal 'Financijska industrija' i posebni prilog 'Event menagement'