Kanada: Trenutačno najzdravija ekonomija na svijetu

Kanadske banke posluju veoma konzervativno, zbog čega su uspjele sačuvati ekonomski sustav zemlje unatoč velikom izvozu u SAD. Osim Kanade u klubu onih koje kriza nije pogodila ili ih je samo okrznula jesu i Brazil, arapske monarhije te zemlje Jugoistočne Azije, prije svega Malezija, Indonezija i Tajland

piše Krešimir Raguž

Opisujući globalnu financijsku krizu i recesiju, mnogi kao da se natječu tko će upotrijebiti jači pridjev ili osmisliti spretniju igru riječi da zorno dočarali težinu situacije. Jedan od američkih novinara tako je priču o padu burzovnih indeksa na Wall Streetu prozvao 'posljedicom financijske supernove koja je implodirala u crnoj rupi i sada guta planet na kojem živimo'. 'Bravo, kolega, lijepo ste se dosjetili!' komentarom mu se odmah obratio jedan kanadski internetski novinar. 'Jedino ste zaboravili spomenuti da se ova kriza u svojim prvim danima nazivala američkom. I to ne samo zbog mjesta gdje je započela nego i zbog isključivog krivca što se ubrzo preselila i u dvorišta brojnih nevinih žrtava koje za slom vaših hipotekarnih kredita nikad u životu nisu ni čule', zajedljivo je primijetio i prvom autoru soli na ranu dodao i zaključkom da je u Kanadi situacija još sasvim u redu.

Ta mala novinarska igra mašte i zajedljivosti pokazuje pak da još ima država, što se često zanemaruje, koje u krizi plivaju bolje od drugih. Trenutačno ih je desetak, i svojim pozitivnim primjerom one bi manje spretnima mogle pokazati smjer izvlačenja iz depresije.

Postoji li formula uspjeha, upitali su nedavno novinari Fox Newsa kanadskog premijera Stephena Harpera.
- Mi ni u jednom trenu nismo morali podupirati svoje financijske institucije jer nismo imali problem s hipotekama koji bi ih upropastio. U Kanadi je trenutčno samo šest velikih banaka i tri osiguravajuće kuće, i Vlada ih pomno nadzire pazeći da se ne dogode potresi - objasnio je Harper i dodao da su i kamate stoga ostale stabilne, a novac u bankama dostupan svim dobrim klijentima.

Upravo zbog toga što kanadske banke posluju veoma konzervativno i što se od njih hipotekarni kredit može dobiti mnogo teže nego u SAD-u, Svjetski ekonomski forum proglasio ih je najzdravijima na svijetu. Prvo mjesto kanadskim bankama i tek 40. američkima objašnjava mnogo toga. Naravno da pritom valja reći i da je burza u Torontu izgubila gomilu novca, da i ondje ima otkaza jer je 80 posto izvoza te zemlje okrenuto SAD-u, ali problemi dviju država neusporedivi su zbog svojih omjera.

Bez recesije

Kad je riječ o uspješnoj borbi protiv krize, možda je danas najzanimljiviji primjer Brazila. Država je to koja je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća bila gotovo sinonim za ekonomske krize i dubioze. No polako se oporavljala, da bi dolaskom na vlast predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve prije nekoliko godina doslovno procvjetala. I ondje je burza posljednjih mjeseci pala 25 posto, izvoznici u SAD tresu se od straha, pa zatvaraju dio radnih mjesta, ali zbog niza pozitivnih inicijativa klima je za razliku od one u ostatku svijeta u Brazilu pozitivna. Da Silvi narod pripisuje najveće zasluge za to, ponajprije zbog programa davanja 20 milijardi dolara siromašnima za pokretanje malih poslova. Nacionalna naftna kompanija u iduće će četiri godine uložiti 174 milijarde dolara u širenje posla, a gospodarski rast u 2009. očekuje se na razini od pet posto. Prema istraživanju pariške Organizaciju za ekonomske odnose i razvoj Brazil bi zbog svega toga mogao biti jedini od 34 velike svjetske ekonomije koja će izbjeći recesiju u ovoj godini. ‘Da Silva je socijalist koji lakše oprašta nego što uzima’, pisali su o njemu kad je usred krize odobrio 263 milijarde poreznih olakšica i tako pokrenuo privredu.

Nafta čuva leđa

U drugoj skupini država koje se spretno opiru krizi nekoliko je arapskih monarhija. Da ne bi bilo zabune, tu nema mjesta za emirat Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima jer ga je oslanjanje na turizam i gradnju luksuznih stanova i vila dovelo do 70 milijardi dolara minusa. Susjedni emirat Abu Dhabi danas pak pliva u blagostanju i Dubaiu nudi pomoć.

Katar također zbog golemih zaliha plina ne strepi za budućnost. Guverner tamošnje središnje banke, šeik Abdulla bin Saud al-Thani rekao je nedavno da je rast ekonomije u Kataru 2008. bio 16 posto, a da će 2009. zbog krize biti ‘samo’ sedam. No očekuje da će s oporavkom svjetske ekonomije već nagodinu ponovo prijeći razinu od 10 posto. Za krizu se na vrijeme dobro pripremila i Saudijska Arabija. Jasno je da je to bilo moguće, kao i u prethodna dva slučaja, zbog zaliha nafte i plina. Ipak, mudro je promišljala, pa je udio duga u BDP-u u samo nekoliko godina smanjila sa 100 na samo 12 posto. Zbog toga danas ne traži kredite, nego novac i pomoć nudi drugima u nevolji.

Naučena lekcija

Treću skupinu zemlja koje ovih dana unatoč manjim problemima stoje bolje od većine drugih čine one s jugoistoka Azije. U najboljoj su situaciji trenutačno Malezija i Indonezija, a ni Tajland ne stoji loše. Recept uspjeha tih država jasan je: preživjele su azijsku krizu ranih 90-ih. I iz nje izvukli pouke.

Malezija tako danas ima 107 milijardi deviznih rezervi, četiri puta više od vanjskog duga. Banke ondje rade prema starim načelima, djelomično utemeljenima i na islamskom bankarstvu. Indonezija kao druga najveća islamska ekonomija na svijetu rado sluša i dobre savjete sa Zapada. Zbog toga je na vrijeme povećala likvidnost i potaknula javnu potrošnju. Najavljeni gospodarski rast za 2009. ondje je 5,5 posto, a BDP će biti 547 milijardi dolara, što Indoneziju svrstava među 20 najvećih ekonomskih sila svijeta. U susjednom budističkom Tajlandu očekuje se rast od 4,5 posto, a državna je blagajna zbog visoko razvijenog turizma i dalje puna do vrha.

Iako će mnogi reći i da niz drugih država vrlo spretno odolijeva krizi, pa bi stoga na taj popis možda stavili Novi Zeland, svakako Indiju i vjerojatno Kinu, informacije koje dolaze iz njihova smjera često su veoma kontradiktorne. U klubu uspješnih, naravno, svi bi voljeli biti. Kriza nije nešto čime se može ponositi, pa se nerijetko službeni i neslužbeni podaci iskrivljuju do neba. Rekli bismo, vrlo spretno, onako filmski, holivudski. Ili možda Ameriku u ovoj priči o uspjehu nije pristojno spominjati, kao što bi sugerirao prethodno citirani kolega iz Kanade.