Lider pokrenuo Klub izvoznika

Da se izvoznici u Hrvatskoj doista osjećaju poduzetnicima drugog reda i da je njihovo poslovanje opterećeno brojnim nametima i nelogičnostima pokazao je njihov interes i odaziv na prvi skup Kluba izvoznika koji je pokrenuo poslovni tjednik Lider.

Prvi domaćin okupljanja Kluba izvoznika bila je tvrtka TŽV Gredelj, točnije predsjednik Uprave Ivan Tolić, koji je rekao kako je tvornički prostor pravo mjesto za početak rada Kluba koji treba senzibilizirati javnost, a posebice nositelje političkih odluka na nužnost poboljšanja izvoznih uvjeta. A na skupu novopokrenutog Kluba izvoznika, osim domaćina, bili su i predstavnici Eurocable Groupa, Jadran Galenskog laboratorija, Badela 1862., Đuro Đaković holdinga, Elektrokontakta, Kraša, HPB-a, Kotke i Plive. 

- Pokrećemo ovaj Klub jer želimo biti društveno odgovorna tvrtka i stoga jer je izvoz jedini preostali generator rasta hrvatskog gospodarstva. Samo jaki izvoz podignut će Hrvatsku s dna ljestvice prognoze rasta koje su za 30 tranzicijskih zemalja napravili analitičari MMF-a i Svjetske banke. Javnost i političari moraju biti svjesni da nema održivog rasta bez izvoza i stoga ćemo žestoko lobirati i pisati kako bi izvoz postao centralna tema izbornih programa, te nezaobilazna tema u medijima, posebice kada se razgovara s članovima Vlade i čelnicima opozicije. Zapravo novi premijer trebao bi svakako pozvati izvoznike i pitati ih i što je nužno da bi dalje napredovali - kazao je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera i voditelj Kluba izvoznika, dodajući da će redakcija ići tako daleko da analizira koliko novinari postavljaju pitanja o izvozu i koliko tu riječ spominju njihovi sugovornici.

Zanimljivo, prema medijskoj analizi Manuele Tašler, izvršne urednice Lidera u poslijednjih mjesec dana oporba i čelnici Vlade zaduženi za investicije, financije i gospodarstvo uglavnom tek sporadično spominju izvoz. A budući da pravi alati za procjenu važnosti i određivanje ciljeva nisu ni rađeni za Klub izvoznika konzultantska kuća AT. Kearney izradila je alat 'Izvoz: kontrolna točka', čije je rezultate predstavio Filip Glavan.

Ukratko, stanje je doista apsurdno jer podaci pokazuju da su samo 7,5 posto tvrtki izvozno orijentirane, odnosno više od 10 posto prihoda ostvaruju na stranom tržištu. Ujedno, tih 7,5 posto tvrtki ostvarilo je 31 posto ukupnih prihoda svih hrvatskih tvrtki i 46 posto njihove neto dobiti. Analiza pokazuje da su te tvrtke profitabilnije, te da su njihovi prihodi s inozemnih tržišta u prvoj polovini ove godine rasli duplo brže nego na domaćem tržištu.  U sklopu susreta održan je i okrugli stol na temu 'Kako potaknuti izvoznu klimu', koji je kao uvodničar otvorio prof. Ljubo Jurčić, gost-analitičar i predsjednik NO Podravke, a na kraju rasprava definirani su daljnji koraci Kluba i slijedeći sastanak dogovoren u je prostorima Kraša.

U sklopu susreta održan je i okrugli stol na temu ‘Kako potaknuti izvoznu klimu’, koji je kao uvodničar otvorio prof. Ljubo Jurčić, gost-analitičar i predsjednik NO Podravke, koji je pozdravio pokretanje Kluba i definirao glavne probleme: - Male zemlje poput Hrvatske po definiciji moraju izvoziti da bi se razvijale. One nemaju dovoljno roba ni ljudi da zadovolje svoje potrebe i izbjegnu uvoz. Potom, Hrvatska je visokozadužena zemlja i taj dug je opasniji nego se mnogima čini.

Kuna vani nije konvertibilna i moramo stvoriti robe i usluge kako bi otplatitli zaduženje, a to je moguće jedino izvozom. Na neki način sva je hrvatska imovina već zadužena. Valutna klauzula i devizna štednja velike su iluzije jer treba se pitati jesu li ljudi doista zaradili devize ili od banke koja je u inozemstvu kupila eure. Još od 1994. godine vodi se loša monetarna politika i sada je nemoguće ići radikalnim mjerama - uvjeren je Jurčić i dodaje kako je kod nas loša i struktura državnih investicija. Točnije, previše je uloženo u projekte koji tek dugoročno isplaćuju investicije. Osim toga, dodaje Jurčić, izvozimo ono što smo proizveli u predhodnom periodu, a malo je nove dodane vrijednosti. Izvoznička i poduzetnička klima zahtjeva aktivan angažman države, drži Jurčić, jer ona mora stvoriti okvire za to da se konačno isplati raditi i proizvoditi.

- Doma nemamo kome prodati sve što napravimo. Veći dio, čak 82 posto naše proizvodnje radimo kao oplemenjene lohn poslove za strane naručitelje. Mi smo specifični na tekstilnom tržištu jer radimo, isplačujemo plaće, ne otpuštamo i preko milijun eura uložili smo u proteklih pet godina u razvoj. Imamo čak i produktivnost na razini EU-a. No, u raljama smo svjetske industrije koja nam konkurira preko šoping centara na domaćem tlu - rekao je Ivica Cerovečki, predsjednik Uprave Kotke.

Slično je i u sektoru na kojem djeluje Badel 1862 čija je predsjednica Uprave Zvjezdana Blažić istaknula potrebu za zajedničkim nastupom na trećim tržištima: - Pregovaramo s Kinezima koji su izrazito zainteresirani za suradnju s Hrvatskom. No, oni traže da se uđe u zajednička ulaganja, a mi izvoznici svi se razletimo na sve strane umjesto da se fokusiramo na tržište na kojem smo konkurentni, kao što je kinesko.

Dražen Matiegka, predsjednik Uprave Eurocable Groupe istaknuo je kako bez jasne odluke s vrha vlasti o dugoročnom razvoju opstanak neće biti moguć. S pozicije bankara govorio je Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a dodajući kako su prema istraživanju koje je radila EU komisija, kad već nije nitko kod nas, preduvjeti konkurentnosti: konzistentna porezna politika i dobro društveno uređenje, kvalificirana radna snaga na tržištu, te tek na trećem mjestu raspoloživi uvjeti financiranja.  

- Svih sto godina postojanja Kraš je i izvoznik. Danas posebice, jer proizvodne linije na tržištu za našu industriju su velike, pa su takve i investicije za njih, ali izvozimo najviše jer je za naš kapacitet domaće tržište premaleno. Barem dio onog što je govorio Ljubo Jurčić treba čim prije ‘pustiti’ u život. Primjerice, postoje različite stope poreza na dobit u izvozu i na domaćem tržištu. Toplo se nadam da će Klub predložiti mjere budućoj Vladi RH da se smanji broj tih nelogičnosti - kazao je Mijo Batinić, direktor službe kontrolinga Kraša-a.

- Hrvatska ima skromne resurse i stoga ih treba mudro usmjeravati. Troše se ogromna sredstva na razne poticaje na sve strane umjesto da se preusmjere na poticanje rasta konkurentskih tvrtki i sektora. Treba konačno podržati one koji znaju - kaže Ivo Usmiani, predsjednik Uprave Jadran Galenskog laboratorija, koja nakon 30 osvojenih, planira pokoriti još 20 novih tržišta.

- Kao dio EGO koncerna mi smo u situaciji da iako izvozimo 85 posto proizvoda, imamo vrhunsku kvalitetu i pokrivamo preko 50 posto svjetske potražnje, da se unutar koncerna moramo boriti da proizvodnja ostane u Hrvatskoj. Mi imamo velike troškove rada, poreza i nameta i to hitno treba mijenjati ako želimo da se održi proizvodnja u Hrvatskoj - mišljenje je Branka Žiže, rukovoditelja izvoza Elektrokontakta.

A za kraj svoje je mišljenje istaknuo i prvi domaćin Ivan Tolić upozorivši: - Do ulaska u EU posebno će se pratiti provedba poglavlja o pravosuđu i tržišnom natjecanju. ovo posljednje ponajviše kako bi Europa svojim tvrtkama omogućila lakši ulaz na naše tržište. Europa ima različita mjerila, ali i Hrvatska bi politika trebala provoditi pozitivnu protekciju, dakle sve ono s čime se mi izvoznici svakodnevno susrećemo.
Na kraju okruglog stola voditelj Kluba izvoznika zamijetio je kao zanimljivost činjenicu da na prvom susretu nitko nije pokrenuo temu o tečaju. O tome će, složili su se članovi, kao i o daljnjim strategijama nastaviti na slijedećem susretu, najkasnije za tri mjeseca, i to u prostorijama Kraša. (D.T.T.)