Loše stanje japanske ekonomije više će učiniti za pad jena nego novi premijer

Rast jena posljedica je drastičnog pada povjerenja investitora na međunarodnom tržištu u dolar i euro te ‘bježanja’ u švicarski franak i japanski jen i zlato. Za izrazito izvozno orijentiranu ekonomiju kakva je japanska prejaka valuta veoma je nepovoljna jer poskupljuje izvoz i ruši cjenovnu konkurentnost.

piše Vanja Figenwald
[email protected]

Japan je u maniri nogometne momčadi šesti put u pet godina promijenio trenera, odnosno premijera. Potkraj kolovoza na čelo te zemlje zasjeo je dosadašnji ministar financija Yoshihiko Noda, ujedno i novi vođa vladajuće Demokratske stranke. Na tom izrazito nestalnom poslu zamijenio je kolegu Naoto Kana koji je dužnost obnašao malo dulje od godinu dana, od kraja lipnja prošle godine do kraja kolovoza ove. Pri izglasavanju novog premijera u japanskom parlamentu Noda je obećao da će borbu protiv jakog jena i obnovu tsunamijem razrušenog sjeveroistoka zemlje staviti u središte svog programa, čime je jasno dao do znanja koji su to problemi prouzročili preuranjeni odlazak njegova prethodnika. Pritom, doduše, valja napomenuti da je upravo on kao ministar financija tri puta neuspješno pokušavao intervernirati protiv rasta nacionalne valute, posljednji put početkom kolovoza. Zadatak mu kao premijeru neće biti ništa lakši, sasvim suprotno. Diet, predstavničko tijelo, podijeljen je pa u Gornjem domu opozicija ima većinu, a ni unutar njegove Demokratske stranke stvari nisu najbolje. Najveći je problem u ovom trenutku svakako rast jena, što je posljedica drastičnog pada povjerenja investitora na međunarodnom tržištu u dolar i euro te posljedično ‘bježanje’ u švicarski franak i japanski jen, uza zlato koje je tradicionalno ‘sigurna’ valuta.

Visoka zaduženost Za izrazito izvozno orijentiranu ekonomiju kakva je japanska prejaka valuta veoma je nepovoljna jer poskupljuje izvoz i ruši cjenovnu konkurentnost. Ipak, loše stanje domaće ekonomije moglo bi više učiniti za pad jena nego većina razrađenih Vladinih poteza. Zemlja se ne muči samo s posljedicama nedavne recesije nego cijelog ‘Izgubljenog desetljeća’ 90-ih kada je ekonomija stagnirala i nakon kojeg i dalje nije bilježila posebno impresivne rezultate. Prošle je godine ostvaren solidan rast od 3,9 posto, no samo godinu prije Japan je potonuo više od šest posto. Posljednji podaci pokazuju porast nezaposlenosti tri mjeseca zaredom, premda još na niskih 4,7 posto, i pad potrošnje od 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Pad kreditnog rejtinga Uz snažan rast valute, visok deficit (prošlogodišnji je procijenjen na 7,7 posto, a Vlada očekuje da će se minimalno takav postotak zadržati do 2015.), iznimno visoku zaduženost (javni dug za prošlu godinu procijenjen na 225 posto, a za ovu bi trebao iznositi 233 posto prema Međunarodnom montarnom fondu) i nuklearnu katastrofu iz ožujka, novi premijer ima pune ruke posla. Samo obnova pogođenog područja zahtijeva više od 130 milijardi dolara, zbog čega je potreban već treći rebalans proračuna, a to namjerava osigurati povećanjem poreza, što nailazi na snažan otpor ne samo kod opozicije nego i u njegovoj stranci. Osim toga nakon velikih logističkih problema nastalih nakon katastrofe, posebice neadekvatne opskrbe električnom energijom, stručnjaci strahuju od premještanja proizvodnje u druge zemlje.

Jedna od triju najvećih agencija za kreditni rejting Moody’s potkraj prošlog mjeseca zemlji je srezala rejting za jedan stupanj, na Aa3, uskladivši se tako s rivalom Standard&Poor’s i stavivši Japan u isti razred s Kinom. Kao jedan od ključnih razloga u Moody’su su naveli upravo političku nestabilnost. Ni ova godina zasad ne nudi pretjerano dobre vijesti. Japanska ekonomija treći se kvartal zaredom sažela. BDP je pao za 0,3 posto od travnja do lipnja u odnosu na prošli kvartal, ali je taj rezultat zapravo bolji od očekivanoga. Za trenutačni kvartal očekuje se ekspanzija, najviše zbog državne potrošnje, no rezultat na godišnjoj razini ne izaziva prevelik optimizam imajući u vidu nepovoljna globalna kretanja. Prema nekim procjenama pad od jedan posto u rastu svjetskog BDP-a znači pad od 1,5 posto japanskog. Dvije su dobre vijesti vlasništvo nad dugom, od kojeg 95 posto otpada na domaće investitore, i višak u trgovinskoj razmjeni. Nažalost, i tu postoji ‘ali’. Dug je dug, a višak bi se mogao brzo istopiti ako se nastavi ovako nepovoljan razvoj. Pad broja turista, niži prinosi na američke obveznice i premještanje proizvodnje mogli bi anulirati taj višak već 2017. 

‘Živahni’ novi premijer Politika je inače nezgodna djelatnost, no u Japanu je u pitanju posebno nepredvidljivo zanimanje. Stranke mijenjaju lidere prema hirovima javnosti, često vrlo brzo zasićene ‘novim dečkom’ i slijedom anketa sumnjive kvalitete, ali država zato dobro funkcionira zahvaljujući kvalitetnom birokratskom aparatu. Problem je što Japanu već dugo treba nova, maštovitija vizija i jak vođa, no zahvaljujući tradicionalizmu i ovakvim političkim običajima takav se ne pojavljuje. Noda je čini se nešto ‘živahniji’ od svojih prethodnika, iako ga se smatra sigurnim izborom. Voli borbene sportove i poznat je kao vješt govornik, što je demonstrirao tijekom unutarstranačke kampanje usporedivši situaciju u Japanu s guranjem snjegovića uzbrdo i nazvavši sebe skromnim čikovom umjesto političkom zlatnom ribicom. ‘Ako postoje interne razmirice ili ako ljudi dignu ruke, snjegović će se strmoglaviti. Sada je upravo tako, snjegović se kotrlja nizbrdo’.

Pokazao je Noda i stanovitu nacionalističku crtu zbog koje bi odnosi s Kinom mogli ući u još hladniju fazu. Posjetio je svetište posvećeno ubijenim japanskim vojnicima u Drugome svjetskom ratu, a smatra i da valja braniti otoke u Istočnom kineskom moru na koje pravo polaže susjed. Nedavno je ponovio i da japanski vođe osuđeni na savezničkim sudovima nakon Drugoga svjetskog rata nisu krivi prema japanskom pravu. Njegova razmišljanja, jasno, nisu dobro odjeknula ni u Južnoj Koreji, još jednoj zemlji koja je u tom ratu osjetila japansko herojstvo, a danas je iznimno bitan faktor u dalekoistočnim i globalnim ekonomskim odnosima.