Mesić kritizirao ekonomsku politiku od 3. siječnja 2000. do danas

Predsjednik Republike Stjepan Mesić otvorio je 83. jesenski međunarodni zagrebački velesajam. Na 75 tisuća četvornih metara izlaže 1693 izlagača iz 49 zemalja, od kojih je 1007 izlagača iz Hrvatske i 687 iz inozemstva. Predsjednik Mesić je iskoristio priliku i upozorio na probleme s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo

  U uvodnom govoru Mesić je izjavio da će ovaj velesajam pokazati sve ono što karakterizira moderno gospodarstvo, istaknuvši da je ovaj velesajam uvijek pokazivao sliku napretka.Predsjednik Mesić je iskoristio priliku i upozorio na probleme s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo. Prema njemu, premda se unatrag 7 godina Hrvatska počela temeljito mijenjati, suočivši se potkraj devedesetih praktički sa sankcijama, do danas nije odgovoreno na pitanje ide li zemlja dobrim putem kad je riječ o ekonomiji i gospodarstvu. Kako je istaknuo, prihvatljiv je samo onaj ekonomski program koji će omogućiti da ljudi žive od svojih prihoda i takav program će podržati na parlamentarnim izborima.

Slab izvoz - najveća kočnica razvoja

Mesić je kritizirao ekonomsku politiku od 2000. godine rekavši da se zaduživalo u prosjeku 230 milijuna kuna mjesečno, a da su se u tom razdoblju prodavali Telecom, banke i druge profitabilne tvtrke.
- Sve su tranzicijske zemlje svoj gospodarski rast zasnovale na izvozu i investicijama. Jedino je Hrvatska svoj rast velikim dijelom zasnivala na potrošnji i zaduživanju i jedino ona već godinama svojim izvozom ne pokriva polovicu uvoza – rekao je Mesić.

Mesić je kritizirao one koji izgovor za slabo investiranje vide u stanju u našem pravosuđu i pravnoj nesigurnosti, korupciji i tome slično. Premda je naveo i to kao razlog, on je zaključio da to nije spriječilo neke investitore da dođu u Hrvatsku.- Sve to nije spriječilo strane investitore da pokupuju hrvatske banke i sagrade velike trgovačke centre. Nisu ih omeli ni pri kupnji proizvodnih poduzeća – ali samo onih koja rade za domaće, hrvatsko tržište – rekao je Mesić zaključivši da smetnje postoje samo onda kada treba investirati u izvoz.U tom smislu Mesić je diskretno kritizirao zagovornike čvrstog tečaja videći u njemu razloge slaba izvoza, svjestan da je to danas postala tabu tema.

- Preko deviznog tečaja  domaća se ekonomija uspoređuje sa svjetskom i to svaki njezin dio, a ne samo oni koji rade za izvoz. Ako tečaj nije realan, ni za jednu cijenu u zemlji ne može se znati je li prava – rekao je Mesić.
Stoga, kako je istaknuo, pri izradi strategije treba postići dva društvena sporazuma – politički i socijalni. Koja god stranka preuzela vlast, mora nastaviti provoditi jednom utvrđeni plan razvoja, ali i osigurati socijalni mir.
- Ulaganje u proizvodnju i nova radna mjesta treba osloboditi svakog poreza, dok trošenje dobiti na luksuz, a ne u funkciju razvoja, treba progresivno oporezivati. Reinvestiranu dobit treba osloboditi poreza, ali istodobno treba oporezivati svaku kunu i svaki cent koji se iznesu iz zemlje – rekao je Mesić.

Kritika Slovenije

Otvaranju je prisustvovao i Milan Orožen Adamič, veleposlanik Slovenije, zemlje partnera na ovogodišnjem velesajmu, koji je istakao da je Slovenija najviše investirala u Hrvatskoj i da su ove zemlje među najvećim partnerima u robnoj razmjeni. Adamič je poludiskretno kritizirao HNB koji sprečava slovenske banke da ulažu u hrvatski bankarski sektor, te pozvao na nesmetan razvoj i slobodnu konkurenciju dviju zemalja.
- Vjerujem da će približavanje Hrvatske EU doprinijeti boljem okruženju za investiranje u Hrvatsku, a naša zajednička budućnost produbit će našu suradnju – rekao je Adamič.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić rekao je da se planira obnoviti i modernizirati velesajam kako bi odgovorio budućim potrebama, a direktorica velesajma Katja Luka Kovačić istakla je dva strateška cilja u budućnosti: jačanje sajamske djelatnosti uz jaku internacionalnu komponentu i stvaranje regionalnog velesajamskog centra. (Edis Felić)