Nema vođenja knjiga, ali nema niti olakšica i odbitaka

Porezni obveznici koji žele u 2007. godini postati paušalisti, moraju najkasnije do 31. siječnja 2007. podnijeti prijavu za upis u odgovarajući registar. Na godišnji dohodak od najviše 85.000 kuna paušalni iznos poreza za cijelu godinu iznosi 1.912,50 kn. No, na taj oblik plaćanja poreza ne odlučuju se obveznici poreza na dobit i PDV-a

Raniji propisi omogućavali su paušalno oporezivanje i samostalnim zanimanjima, ako nisu bili obveznici PDV-a. Novi Pravilnik to ne dopušta.

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Paušalno oporezivanje je iznimka od temeljnih načela Zakona o porezu na dohodak, kojim se propisuje način oporezivanja dohotka koji se ostvaruje obavljanjem samostalnih djelatnosti. Riječ je o djelatnostima od kojih se dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga. Naime, dohodak se utvrđuje kao razliku između ostvarenih primitaka i plaćenih izdataka u jednoj kalendarskoj godini. Pritom se u poslovne izdatke priznaju samo plaćeni izdaci i za koje je priložen račun. Riječ je o jednom od temeljnih obilježja oporezivanja dohotka prema kojemu se dohodak utvrđuje na temelju vjerodostojnih isprava o naplaćenim primicima i plaćenim izdacima.
Mogućnost paušalnog oporezivanja uvedena je još 2003. godine, ali zbog tada propisanih relativno restriktivnih uvjeta poreznim obveznicima nije bilo u interesu koristiti mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka.

Procjenjivali su da je fiskalno privlačnije voditi poslovne knjige nego izabrati paušalno opo-rezivanje. Očigledno, poučena takvim iskustvom, porezna vlast je novim Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti utvrdila znatno jednostavnije kriterije, uz manje ograničenja, što bi malim poduzetnicima trebalo pojednostavniti poslovanje. Novim Pravilnikom utvrđeni su uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje prema vlastitoj odluci žele izabrati da, umjesto vođenja poslovnih knji-ga, porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu.

Tko može postati paušalni obveznik

Paušalno oporezivanje dohotka mogu izabrati obrtnici koji su obveznici poreza na dohodak, uz još neke uvjete. Naime, obrtnici mogu biti i obveznici poreza na dobit, ali u tom slučaju ne mogu prijeći na paušalno oporezivanje. Iznimka su obrtnici koji obavljaju djelatnost trgovine i ugostiteljstva, koji ne mogu izabrati paušalno oporezivanje dohotka, čak i kad ispunjavaju sve potrebne uvjete. Pritom se u smislu tog propisa djelatnost fizičkih osoba registriranih za obavljanje proizvodnje koji svoje proizvode prodaju na tržištu, ne smatra djelatnošću trgovine.
Propisi koji su tijekom 2003. i 2004. godine uređivali mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka bili su restriktivniji i određivali ograničenje prema kojemu paušalno oporezivanje nije bilo dopušteno obrtnicima koji su imali zaposlene radnike, osim za propisane iznimke. Novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju od 1. siječnja 2007. godine ne propisuje takvo ograničenje. Obrtnik ili poljoprivrednik može izabrati paušalno oporezivanje ako ispunjava propisane uvjete i u slučaju kad zapošljava radnike.

S druge strane, raniji propisi omogućavali su paušalno oporezivanje i samostalnim zanimanjima, ako nisu bili obveznici PDV-a. Novi Pravilnik to ne dopušta. Osobe koje obavljaju djelatnost samostalnih zanimanja i dalje moraju voditi poslovne knjige, neovisno o tome jesu li ili nisu obveznici PDV-a. Novim Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti propisana je mogućnost paušalnog oporezivanja poljoprivrednika koji nisu obveznici PDV-a. Za 2007. riječ je samo o teoretskoj mogućnosti, jer se prema propisima koji uređuju poticaje u poljoprivredi, poljoprivrednici koji nisu obveznici PDV-a još ne moraju prijaviti u registar poreznih obveznika i uopće ne plaćaju porez na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva.

Kako se utvrđuje paušalni porez

Godišnji paušalni dohodak za fizičku osobu koja je izabrala plaćanje paušalnog poreza određen je iznosu 12.750 kuna. Svota godišnjeg dohotka utvrđena je kao razlika između primitaka u iznosu 85.000 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85 posto. Ti izdaci obuhvaćaju sve izdatke koji poreznom obvezniku nastaju u vezi s obavljanjem djelatnosti, uključujući uplaćene doprinose za obvezna socijalna osiguranja.

Godišnji paušalni dohodak u iznosu od 12.750 kuna ujedno je i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza. Dakle, poreznom obvezniku koji na dohodak od samostalne djelatnosti plaća porez u paušalnom iznosu, od tog se dohotka ne priznaje ni umanjenje porezne osnovi-ce za osobni odbitak, ni umanjenje za eventualno plaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa štednom komponentom, ni dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja.

Godišnja porezna osnovica u visini 12.750 kn je svota na koju se razrezuje porez na dohodak, neovisno o tome koliki je stvarni ostvareni prihod obveznika koji je izabrao paušalno oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti. Porezna obveza određuje se primjenom stope od 15 posto i za poreznog obveznika koji posluje cijelu godinu iznosi 1.912,50 kn. Mjesečna obveza za porez na dohodak odre-đuje se tako da se godišnji iznos podijeli s brojem mjeseci poslovanja i iznosi 159,38 kuna.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u mjestu za koje je propisana obveza plaćanja prireza, godišnja porezna obveza uvećava se i za stopu prireza. Ako porezni obveznik ne posluje cijelu godinu, godišnja se obveza određuje razmjerno broju mjeseci poslovanja. Isto tako, ako porezni obveznik tijekom godine počne obavljati djelatnost od koje ne može utvrđivati porez na dohodak paušalno, tada se obveza za paušalni porez određuje samo za dio godine u kojem su bili ispunjeni uvjeti za paušalno oporezivanje. Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjega dana svakog tromjesečja.

Olakšice za područja od posebne državne skrbi

Obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji su izabrali paušalno oporezivanje a te djelatnosti obavljaju na područjima od posebne državne skrbi, na otocima prve skupine i u brd-sko planinskim područjima, plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak u sniženom iznosu ako djelatnost obavljaju na području prve skupine posebne državne skrbi i u Gradu Vukovaru, te na otocima prve skupine  obveza im se smanjuje i iznosi 25 posto godišnjega paušalnog poreza na dohodak, što znači obvezu u iznosu 478,13 kn na godinu odnosno 39,84 kn mjesečno. Ako djelatnost obavljaju na području druge skupine posebne državne skrbi  obveza im iznosi 50 posto godišnjega paušalnog poreza na dohodak, odnosno 956,25 kn na godinu ili 79,69 kn na mjesec. A ako djelatnost obavljaju na području treće skupine od posebne državne skrbi i u brdsko-planinskim područjima  za njih obveza za paušalni porez na dohodak iznosi 75 posto godišnjega propisanog iznosa, odnosno 1.434,38 kn na godinu ili 119,53 kn na mjesec.

Kome je isplativo izabrati paušalni porez

Porezni obveznik koji izabere paušalno oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti ne može na tom dohotku iskoristiti osobne odbitke za sebe i za uzdržavane članove obitelji, ali ih može iskoristi na drugim vrstama ostvarena dohotka. Podmirena obveza za paušalni porez smatra se konačnom i ne može se podnijeti godišnje porezne prijave za tu vrstu dohotka. Obrtnik paušalist nema troškova vođenja poslovnih knjiga. Dužan je samo voditi evidenciju o naplaćenom gotovinskom i negotovinskom prometu. Ako je riječ o obrtniku ili poljoprivredniku koji zapošljava radnika, za radnika je obvezan voditi evidencije propisane za isplatu plaće i ostale propisane evidencije iz oblasti radnih odnosa.

Promjenom u načinu utvrđivanja poreza na dohodak, obrtniku i poljoprivredniku mijenja se obveza doprinosa za obvezna socijalna osiguranja. Dok je kao obveznik poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga obrtnik u 2007. godine dužan plaćati obvezne doprinose na mjesečnu osnovicu u iznosu 4.267 kn, prelaskom na paušalno oporezivanje ta se osnovica smanjuje na 3.611 kn. Iskazano u svotama doprinosa, obveza se s mjesečnih 1.514,79 kn smanjuje na 1.281,91 kn.

Poljoprivrednicima se mjesečna osnovica za plaćanje obveznih doprinosa smanjuje s 3.282,50 kn na 2.626 kn, što znači uštedu u obveznim doprinosima u iznosu od 233,06 kn mjesečno (obveza se smanjuje s 1.165,29 kn na 932,23 kn na mjesec). Pri donošenju odluke o eventualnom prelasku na plaćanje paušalnog poreza treba sagledati sve njezine pozitivne, ali možda i negativne posljedice. Izvjesno je da je postupak podmirenja obveze pojednostavljen, da su neki fiksni troškovi manji, ali i da je onemogućeno iskazivanje poreznih olakšica i stvarnih izdataka koji nastaju pri obavljanju djelatnosti.

Prijelaz na paušalno oporezivanje

Fizička osoba koja želi koristiti mogućnost paušalnog oporezivanja umjesto utvrđivanja dohotka na temelju poslovnih knjiga, obvezna je do kraja godine Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za prijelaz na paušalno oporezivanje. Zahtjev se podnosi prijavom u registar paušalnih obveznika poreza na dohodak do kraja godine za sljedeću godinu, a najkasnije do 15. siječnja godine u kojoj se želi plaćati paušalni porez. Ako je riječ o fizičkoj osobi koja tek počinje obavljati djelatnost, prijava se podnosi u roku 8 dana od početka obavljanja djelatnosti. Uz prijavu se prilaže pregled primitaka i izdataka za prethodnu godinu i pregled ukupnog iznosa nenaplaćenih potraživanja za razdoblje koje prethodi godini u kojoj se prelazi na paušalno oporezivanje.
Iznimno, porezni obveznici koji žele u 2007. godini postati paušalisti, moraju najkasnije do 31. siječnja 2007. godine trebaju podnijeti prijavu za upis u odgovarajući registar. O zahtjevu poreznog obveznika Porezna uprava odlučuje rješenjem.

Ako bi tijekom razdoblja u kojem fizička osoba plaća paušalni porez nastale okolnosti koje su propisane kao zabrana paušalnom oporezivanju, u slučaju kad prestane obavljati djelatnost ili donese odluku o mirovanju, porezni obveznik dužan je u roku osam dana o toj činjenici obavijestiti Poreznu upravu. Npr., ako porezni obveznik tijekom godine otvori izdvojenu poslovnu jedinicu ili pogon prestaju postojati uvjeti za paušalno oporezivanje. Nastankom tih okolnosti, prestaje obveza plaćanja paušalnog poreza, o čemu Porezna uprava donosi rješenje.