Okrugli stol o pogodnostima dobrovoljne mirovinske štednje

Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim fondom organizirat će Okrugli stol 'Pogodnosti za poslodavce i zaposlenike – dobrovoljna mirovinska štednja' koji će se 25. listopada 2010. u 11 sati održati Novinarskom domu u Zagrebu.

Naime, slijedom Vladinih mjera za gospodarski oporavak donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, koji je stupio na snagu 01. Srpnja 2010. Godine.Najznačajnija izmjena, u navedenom Zakonu, vezana uz poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova, odnosi se na uvođenje poreznih olakšica za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima. Navedenom izmjenom učinjen je značajan korak u cilju afirmacije dobrovoljne mirovinske štednje, a poslodavcima je pružena prilika da pored iskazane brige o svojim zaposlenicima i dodatnog stimuliranja istih, izgrađuju konkurentnost na tržištu rada, kao i imidža društveno odgovorne tvrtke. Uspješno upravljati tvrtkom i biti konkurentan na tržištu cilj je svakog poduzetnika, osobito u današnjem recesijskom okruženju kada je upravljanje troškovima osnova za preživljavanje krize, a što nije moguće bez zadovoljnog zaposlenika.

Poslodavcima je omogućeno da se izdvajanje u 3. stup mirovinskog osiguranja ne smatra plaćom do iznosa od 500,00 kn mjesečno, tj. do 6.000 kn godišnje, a isto im je porezno priznati izdatak, odnosno rashod. Iznimno za 2010. godinu, navedene su premije oslobođene oporezivanja ukupno do 3.000,00 kn i to uplate izvršene nakon 01.07.2010. godine.Dakle, ako govorimo o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju, koje država potiče državnim poticajnim sredstvima, te navedenim neoporezivim uplatama od strane poslodavca, čini dobrovoljnu mirovinsku štednju jedinstvenim i nedvojbeno najisplativijim financijskim proizvodom na tržištu. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu, namijenjena je budućoj isplati mirovine. Svaka osoba u dobrovoljnom mirovinskom fondu ima svoj osobni račun i na njega uplaćuje iznos koji želi, dinamikom koju sama odredi u skladu sa svojim mogućnostima i visinom mirovine koju jednog dana želi primati. Odnosno, uz pristanak zaposlenika, uplate doprinosa može vršiti i poslodavac isto tako u iznosu i dinamici koja mu najviše odgovara, ali naravno, neoporezivo je do 500,00 kuna mjesečno, odnosno 6.000,00 kuna godišnje, uplate više od navedenih se tretiraju kao plaća.Na sredstva uplaćena na račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu, član ima pravo, na spomenuta državna poticajna sredstva, u visini 25% od godišnje uplaćenog iznosa, ali najviše do 1.250 kuna godišnje.

Društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima ulažu sredstva fonda kako bi, u skladu sa zakonom, osiguralo optimalan godišnji prinos svakom članu fonda. Mirovinu iz dobrovoljnog sustava može se početi primati najranije s navršenih 50 godina života, bez obzira jesu li ostvareni uvjete za mirovinu iz obveznog sustava ili je član još u radnom odnosu. Na Okruglom stolu će sudjelovati Damir Kuštrak (HUP), Mandica Zulić (Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond), Veronika Šapina-Pezelj (Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fond), Marija Zuber (RiF), Predrag Bejaković (Institut za javne financije), Zoran Anušić (Svjetska banka), a kao moderator Miodrag Šajatović.