Osniva se 10-ak novih banaka
Do kraja ove godine zasigurno će se osnovati zadružna i obrtnička banka te još najmanje sedam-osam štednih banaka 'općeg tipa'. Drugim riječima, ukupno će proraditi najmanje10-ak novih štednih banaka, najavio je ovih dana Mato Majstorović, poslovni tajnik Saveza štedno-kreditnih zadruga
Osnivanje novih banaka potaknuto je, pak, novim zakonskim propisima usklađenima s onima u Europskoj uniji, u kojoj ne poznaju štedno-kreditne zadruge kakve danas postoje u Hrvatskoj. Zbog toga se do kraja ovoga (travnja) mjeseca svih stotinjak takvih institucija u Hrvatskoj mora izjasniti o tome hoće li nastaviti poslovati kao štedne banka ili kao kreditna unija ili će, pak, ugasiti poslovanje.
Za sada je zna da se osnivaju najmanje dvije nove banke: obrtnička , koja će imati temeljni kapital 'težak' 14-ak milijuna kuna, i zadružna (ili agrarna) banka, koja najavljuje da bi njezin temeljni kapital mogao iznositi i do 15-ak milijuna kuna. Podsjetimo, za štednu banku minimalni osnivački ulog treba biti osam milijuna kuna, a za kreditnu uniju - pola milijuna kuna.Nove bi banke, dakako, imale i širi opseg poslovanja. Naime, mogle bi obavljati i platni promet, ne bi imale ograničenja u mjenjačkim poslovima, mogla bi prikupljati štednju, kreditirati zadrugare te bi, što im je posebno važno, imale i osiguranu štednju kao što je to, inače, slučaj i u svim poslovnim bankama.
Poznavatelji stanja ističu da je to ujedno prilika da se stvore (nove) banke s domaćim kapitalom u vlasništvu malih dioničara kojima neće biti jedini cilj ostvarivanje profita, nego povoljniji uvjeti financiranja, vođenja poslovnih računa zadrugara (ili obrtnika), lakši i brži pristup kreditima te povoljniji uvjeti štednje. I ne samo to. Najnovijim bi zakonskim preoblikovanjem postojećih štedno-kreditnih zadruga u štedne banke ili kreditne unije nestala i potreba spominjanja tih institucija u nekakvu 'starom' i prilično ružnom kontekstu kao što su lihvarenje, malverzacije, odnosno te bi teme s njihovim gašenjem postale stvar prošlosti.
Najavljenim će osnivanjem novih banaka kod nas prvi put, nakon gotovo devetogodišnjeg kontinuiranog pada broja banaka, doći i do većega povećanja ukupnog broja banaka. Naime, u posljednjih devet godina broj banaka u Hrvatskoj gotovo je prepolovljen, odnosno smanjen je sa 63 na sadašnje 33 banke. Inače, trenutačno su u Hrvatskoj ostale aktivne još 104 štedno-kreditne zadruge (prije pet-šest godina bile su čak 402). Sve raspolažu ukupnom aktivom od samo 1,8 milijardi kuna, dok su ukupne pričuve za sanaciju, odnosno za sumnjiva i sporna potraživanja dosegnula tek 13 milijuna kuna.
U tim je zadrugama zaposleno približno 660 ljudi. Napomenimo na kraju da bi od postojećih stotinjak štedno-kreditnih zadruga, osim na početku spomenutih 10-ak štednih banaka, prema prvim procjenama, moglo nastati i 40-ak kreditnih unija, dok bi jedan dio zadruga (možda čak i svaka četvrta) otišla u likvidaciju. (Nikola Prskalo)