Ovisnost o uzimanju lijekova sve je alarmantniji problem među mladima

Nerijetko pod utjecajem slavnih osoba, zloporaba lijekova dosegnula je razinu višu od uživanja marihuane i svih drugih droga zajedno. To je u Britaniji uzrok smrti svake četvrte osobe u dobi od 16 do 24 godine.

piše Vanja Figenwald
[email protected]

Kao što bankarima nije bilo dovoljno davati kredite za stvari koje ljudima stvarno trebaju, tako ni farmaceutskoj industriji nije dovoljno proizvoditi lijekove koje ljudi zaista trebaju. Cilj je prodati što više, i to što brže, pa je tako potrošačka obijest izazvala ovisnost novog doba - o lijekovima. S jedne je strane farmaceutska industrija, koja neprekidno uvjerava ljude da su bolesni i da bi se trebali liječiti, a s druge sustav koji isisava dušu iz čovjeka za šaku dolara više, pa i ne začuđujue da se široke radne mase sve više okreću legalnim drogama za olakšavanje svakodnevice. Problem je sve veći i u međuvremenu je dobio svoju nakaradnu nuspojavu, uzimanje lijekova iz štosa, što je posebno rašireno među mladima. 

Prema stručnjacima, nekoliko je najčešćih oblika ovisnosti o lijekovima. Čelnu poziciju drže analgetici, odnosno popularni ‘painkilleri’, namijenjeni rješavanju svih problema u kratkom roku. Oni se pak dijele na narkotike i nenarkotike, s time da prve zbog jakog djelovanja propisuju liječnici, a druge može kupiti svatko. Na središnji živčani sustav djeluju blago ili srednje jako, a primjenjuju se protiv bolova u mišićima, zglobovima i kostima, kao i glavobolje i zubobolje. Ipak, stvar nije tako jednostavna jer ‘pacijent’ sâm sebi propisuje doze i nerijetko ih povećava, što ima kontraefekt: bolovi se, umor i loše raspoloženje povećavaju. O štetnom djelovanju na želudac, bubrege i jetra vjerojatno je izlišno govoriti, to je s takvom popularizacijom upotrebe postalo opće mjesto. Njihovo je najjače oružje ‘bezazlenost’, dojam da je riječ o sasvim običnim, neštetnim lijekovima. Koliko je taj dojam pogrešan, jasno pokazuje činjenica da među žešćim ovisnicima apstinencijska kriza nalikuje na onu heroinskih ovisnika. 

Kultura netrpljenja
Nakon stresa izazvanog prekomjernim konzumiranjem ‘painkillera’, imajući na umu da prekomjerna upotreba jača otpornost organizma na njihovo djelovanje, mnogi su spremni za sljedeću fazu - sedative, lijekove za smirenje. Njihov je osnovni zadatak olakšati psihičke tegobe poput napetosti ili straha i jedna su od najpopularnijih skupina lijekova koji se zloupotrebljavaju. Jer tko u današnje (ne)vrijeme ne osjeća katkad psihičku bol? Slijedom kulture netrpljenja, u kojoj se teškoće karakteriziraju kao deformacija u odnosu na savršeni svijet kojem treba težiti, mnogi za svako zapinjanje posežu za nekom vrstom sedativa. Dulja upotreba, dakako, izaziva ovisnost.  Sve veća fizička i psihička bol ovisnika vode prema trećoj skupini, hipnoticima, namijenjenima poticanju sna kad se ne može prirodno zaspati. Ti pak lijekovi bez liječničkog nadzora vrlo brzo izazivaju ovisnost, kao i teške posljedice, pogotovo ako se kombiniraju s alkoholom ili drugim skupinama lijekova. Posljednji stadij, vrhunac, hipotetski ovisnik koji je prošao sve četiri navedene skupine postići će antidepresivima. Kao što sâm njihov naziv jasno daje do znanja, antidepresive se upotrebljava za ublažavanje i liječenje depresije, prave epidemije među zapadnjacima. Iako je riječ o vrlo ozbiljnim lijekovima koje ne bi trebalo prepisivati olako, prosječnomu zapadnomu mračnjaku vjerojatno je najlakše doći upravo do tih sredstava jer ih liječnici jako vole. Brz su, efikasan i lak put do rješavanja dubljih problema, a i svi dobro zarade. Osim pacijenta. Industrija lijekova i industrija psihijatara (valja biti realan, psihijatrija je odavno industrija u Americi, ali i drugdje) u tom slučaju idu ruku pod ruku.

Neiskustvo i povodljivost
Tinejdžeri su posebno ugrožena kategorija zbog svojeg neiskustva, izloženosti i povodljivosti. Istraživanja su pokazala da se sve više koriste spomenutim lijekovima, nerijetko pod utjecajem slavnih osoba koje ih prikazuju poput nezaobilaznog modnog dodatka. Zloporaba je već dosegnula razinu višu od uživanja marihuane i svih drugih droga zajedno. Ironično, rasprava o ljekovitim svojstvima marihuane u posljednje vrijeme sve više naginje u korist legalne upotrebe. U Britaniji, inače zemlji sa specifično problematičnom omladinom, uzrok svake četvrte smrti osoba u dobi od 16 do 24 godine neki je od navedenih lijekova. 

 Koliko je stvar izmaknula kontroli i koliko je ozbiljna, najbolje govori sljedeći primjer iz Amerike. U državi Oklahomi policijski odred zadužen za borbu protiv zloporabe opojnih sredstava najveću bitku vodi protiv - lijekova. Ne kokaina, cracka, metamfetamina ili heroina, nego legalnih lijekova. Najviše smrti povezanih s drogama rezultat je upravo zloporabe tih sredstava. Naravno, praksa je najraširenija među mladih, koji su izmislili novu ‘foru’, grabljenje iz zdjele različitih lijekova i trpanje u usta. To još nitko ne smatra službenim uzrokom nečije smrti iako bi mogao biti naveden za gomilu slučajeva.

Problem je dostupnost
Lijekovi su, zapravo, droga kao i svaka druga, i na mozak djeluju na isti način. Kad je osoba ovisna o njima, mijenjaju kemiju mozga čineći ga manje efikasnim u proizvodnji kemikalija poput dopamina i endorfina. Budući da ih je mozak prestao proizvoditi, organizmu je potreban drugi izvor, poput lijeka. U tom trenutku javlja se fizička ovisnost. Neki su učinci anksioznost, depresija, poremećaji spavanja, gubitak interesa za odnose i veze s ljudima te simptomi povlačenja u trenutku prestanka uzimanja lijeka.  Iako je cijeli svijet navodno postao veliko selo, pošast gutanja tableta, interesantno, mnogo je izraženija u razvijenim zemljama nego u onima u razvoju. Uzroci su višestruki, ali svi idu ruku pod ruku. Proliferacija lijekova u svim oblicima, njihova dostupnost, pravi i umišljeni uzroci, potreba da se namiri neutaživa glad za profitom, najprije farmaceutske industrije pa onda i liječnika privatnika, razvoj psihijatrije kao zasebne industrije, proglašavanje prirodnih životnih teškoća anomalijama koje valja izbjeći, kultura površnosti, kultura prosječnosti koja umjetno kreira posebnost (veoma si poseban ako uzimaš antidepresive) i niz drugih zajedno čine suvremeno društvo skupom bezvoljnih ljudi naviknutih prebacivati odgovornost i na svaki način izbjeći bilo što teško u životu. A industrija ih čeka otvorenih ruku i spremnih kutijica.