Ovogodišnji prihodi u proračunu 2,5 milijarde kuna veći od plana

Prihodi su do jučer u državnom proračunu za 5,5 milijardi kuna bili veći u odnosu na isto razdbolje lani, a za 2,5 milijarde veći u odnosu na plan. Ukupno su od početka godine prihodi napunili proračun za 40 milijardi kuna

Rashodi su u istom razdoblju bili 41 milijardu kuna, što je u skladu s planom. I dok se s jedne strane priča o dugovima u zdravstvu, s druge strane iz Ministarstva objavljuju podatak o prihodima većim od plana. Bi li se taj višak mogao preusmjeriti, za sada se ne govori, jer kako tvrde u Ministarstvu - ispunjavanje proračuna se mora obaviti prema planu. Do promjene može doći tek rebalansom proračuna, no njega za sada u Ministarstvu ne najavljuju. Uz zdravstvo, o nelikividnosti se govori u većem broju sektora kojima državne tvrtke ne plaćaju. U Ministarstvu tvrde da se ono što ide kroz državnu riznicu plaća uredno.U prošloj godini dug u zdravstvu iznosio je 850 milijuna kuna.

I sve je uračunato u deficit, kažu u Minsitarstvu. Prema podacima za četiri ovogodišnja mjeseca trend gospodarskog rasta započet u drugom kvartalu prošle godine se nastavlja. Industrijska proizvodnja u četiri ovogodišnja mjeseca porasla je za 8,3 posto, a prema podacima za tri mjeseca građevinarstvo je raslo 10,5 posto, trgovina 7,7 posto, a turistička noćenja 7,2 posto. O izvršavanju državnog proračuna za prošlu godinu Ministarstvo je izdalo brošuru u kojemu stoje podaci o glavnim pokazateljima hrvatskoga gospodarstva i državnog proračuna. Gospodarski rast u prošloj je godini bio 4,8 posto, industrijska proizvodnja porasla je za 4,5 posto, noćenja turista veća su za 3,1 posto, robni izvoz zabilježio je brži rast od robnog uvoza, a inflacija je usporena na 3,2 posto.

Prema planu, proračunski je deficit spušten na tri posto BDP-a, a javni je dug smanjen na 46.4 posto udjela u BDP-u. U apsolutnom iznosu deficit je 4,2 milijarde kuna. S obzirom na to da su u rashode uključene i kamate u iznosu 4,7 milijardi kuna, u slučaju da se one isljuče iz rashoda, dobio bi se tzv. primarni deficit, kojeg država ne bi niti imala, nego bi bila u suficitu. S druge strane to je pokazatelj da se je potrošnja države u potpunosti financirala iz prihoda bez potrebe za daljnjim zaduživanjem, te da se i dio prihoda poslovanja koristi za amortizaciju ranijih dugova, odnosno otplatu kamata, objašnjeno je u brošuri Minsitarstva.

Prihodi su u prošloj godini rasli stopom od 11,4 posto, a rashodi 9 posto. Među troškovima koje država ima, ističu u Ministarstvu financija,  jesu i oni nastali na temelju sudskih sporova, zbog neizvršavanja obveza u državnoj upravi za vrijeme prošle Vlade. U posljednje tri godine zaposlenici u državnoj upravi su obeštećeni u iznosu od 1,5 milijarde kuna.   (Lidija Kiseljak)