Polančec o brodogradnji: Nije vrijeme za prosvjede

Nije vrijeme za sindikalne akcije, već za povlačenje odgovornih poteza, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec ocjenjujući da generalno gledajući sindikati ne mogu biti nezadovoljni rješenjima za hrvatsku brodogradnju.

Ne mogu reći da sam nezadovoljan rezultatom pregovora u Bruxellesu prošlog petka, više manje naš model privatizacije je prihvaćen, rekao je Polančec u razgovoru za Hrvatski radio.Drugim riječima, pojasnio je, ne idemo na poljski model privatizacije u kojem se zapravo prodaje imovina društva, a sve obveze i potraživanja ostaju na matičnom društvu kao i svi zaposlenici, a onda onaj tko kupi navoze može formirati novu kompaniju, uzeti iz matičnog društva onoliko ljudi koliko želi ili koliko mu treba, a ostatak ljudi zajedno sa potraživanjima i obvezama završava zapravo u stečaju.To smo htjeli po svaku cijenu izbjeći i to smo izbjegli. Dakle u tom kontekstu je naš model prihvaćen, izjavio je Polančec.

Naravno da sindikati traže više i ja sam tražio u pregovorima daleko više nego smo postigli, ali kad realno podvučem crtu ne mogu biti nezadovoljan ovime što smo ispregovarali, kazao je Polančec. Nije prihvaćeno da obvezni uvjet natječaja bude mogućnost da zaposlenici participiraju odnosno kupuju dionice, te uvjetovanje zadržavanja djelatnosti. Međutim, napominje Polančec, nama nitko ne brani, pa ni sindikatima, da prije davanja same ponude sa strateškim partnerom mogu usuglasiti socijalni sporazum kojim bi se eventualno predvidjelo da na dobrovoljnoj osnovi strateški partner dionice ponudi zaposlenicima.Ponovio je i da Europskoj komisiji nije prihvatljivo da hrvatska Vlada ostaje na bilo koji način suvlasnik u brodogradilištima. Zadržavanje djelatnosti ne možemo uvjetovati, naravno da ćemo to posebno cijeniti, ali to ne može biti obvezan uvjet. (...) Ne možemo zatvoriti vrata nekome tko želi dati ponudu za prenamjenu djelatnosti, ništa više od toga, kazao je Polančec.

Ističe i kako se u pregovorima uspjelo izboriti dva kruga privatizacije brodogradilišta, a ne uspije li se u ta dva kruga može se, objašnjava, otvoriti stečaj, što ne znači i likvidaciju brodogradilišta. Po njegovim riječima, interes za hrvatska brodogradilišta pokazuju domaće tvrtke pojedinačno, domaće tvrtke spremne organizirati se u konzorcij, domaće tvrtke zajedno s brodogradilištima iz Europe, tvrtke iz Koreje, tvrtke s područja Rusije, Južnoafričke Republike. Vjerujem da će to uroditi i konkretnim ponudama, kazao je Polančec, koji je na novinarski upit otkrio i kako najveći interes vlada za Brodogradilište Kraljevica.

Odgovarajući na pozive za odgađanjem privatizacije, potpredsjednik Vlade je upitao kako onda naći sredstva za održavanje likvidnosti brodogradilišta i njihove gubitke. Na naplatu dolazi 8,2 milijarde kuna kredita od čega 4,9 milijardi do kraja ove godine i s bankama treba razgovarati o prolongiranju tih kredita, a potrebno je osigurati i dodatnu likvidnost od 1,5 milijardi kuna kako bi brodogradilišta uopće mogla opstati do završetka restrukturiranja. Time se moramo baviti i na to usmjeriti energiju, poručio je Polančec. (H)