Političari ne smiju kapitulirati pred financijskim tržištima

Europski političari sporo reagiraju na izazove koje pred njih postavljaju financijska tržišta. No oni sada moraju slijediti potreban kurs u reguliranju tržišta, kaže u komentaru za Deutsche Welle Bernd Riegert.

Posljednja dva tjedna financijska tržišta, investicijski fondovi i špekulanti su pokazali ogromnu moć. Smanjeni rejting, krhki kursevi na burzama, problemi plaćanja banaka, klađenja kada je riječ o pojedinim državama Europe – ta eksplozivna mješavina zadržala je dah čitavom svijetu. Političari su najprije bili šokirani. Sada reagiraju polako na zastrašujuće brze promjene kurseva na međunarodnim tržištima. Ono što se događa je vrlo teško razumjeti. I sami financijski stručnjaci kažu da se tržišta ponašaju iracionalno. Samo je zahvaljujući skupim ulaganjima Europske središnje banke bilo moguće donekle stabilizirati financijski sektor u Europi. No opasnost za prostor euro-zone ni u kojem slučaju nije prošla. Previše nervozna financijska tržišta guše gospodarski rast jer je poduzećima otežano ostvarivanje dobiti, a konzumenti nemaju želju za kupovinom. Oni dakle, moglo bi se reći, sjeku granu na kojoj sjede. Riječ je o jednom apsurdnom svijetu. I što sada?

Tržišta zahtijevaju jasne političke signale, ali negoduju zbog jake regulacije kada je riječ o rizičnim poslovanjima kao što je primjerice tzv. prodaja na prazno ili zaustavljanje hazarderskih transakcija. Čini se da je jedini politički signal koji tržišta prihvaćaju slijedeći: Mi države i porezni platiše preuzimamo rizik, a vi sudionici na financijskim tržištima se smijete i dalje kockati u vašim kockarnicama, a prihod smijete podijeliti. To tako ne može i ne smije funkcionirati.

Zauzeti jasne pozicije
Merkel, Sarkozy and Co. se moraju držati kursa koji podrazumijeva smanjenje državnih dugova i kojim se jasno i strogo formuliraju pravila monetarne unije. I održavanje kursa je također jedan signal koji se šalje tržištima. Političari ne smiju dozvoliti da ih ponese ova bujica. Trebalo bi poslušati Reinharda Seltena, njemačkog dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, koji smatra da se problemima na financijskim tržištima još uvijek može upravljati. Ukidanje monetarne unije u svakom slučaju nije neka alternative jer bi pojedinačno europske zemlje na financijskim tržištima bile još bespomoćnije. Ukoliko ne bi bilo eura onda bi Grčka dugo bila nelikvidna a njemačka marka bi bila toliko jaka i toliko skupa da brojne zemlje u svijetu više ne bi bile u situaciji uvoziti proizvode iz ove zemlje. Ukloniti pojedine zemlje iz euro-zone bila bi možda u financijsko-tehničkom smislu prednost, ali u političkom smislu je to nemoguće sprovesti. (Deutsche Welle)