Proizvodi s oznakom ?fair trade? ili ?free trade? imaju posebnu cijenu na tržištu EU

Projekti proizvodnje specijaliziranih organskih proizvoda i izobrazba za takvu vrstu proizvodnje imaju velike izglede za osvajanje sredstava iz fondova EU.

piše Steven Liebes, Karzen i Karzen
[email protected]

Hrvatska, kao i većina zemalja na zapadnom Balkanu, ne može razviti masovnu poljoprivredu zbog topografskih, kulturnih, geopolitičkih i drugih razloga. Međutim, ima velike mogućnosti za razvoj malih, specijaliziranih poljoprivrednih proizvoda i njihov plasman na netradicionalna, ‘high-end’ tržišta, usmjerena na kvalitetu proizvoda, a ne kvantitetu. Na nekim se područjima u Hrvatskoj i široj regiji već uzgaja organski proizvedena hrana ili ljekovito bilje jer su uvjeti za njihovu proizvodnju veoma povoljni.

Europska i svjetska tržišta polako prepoznaju kvalitetu specijaliziranih hrvatskih proizvoda zahvaljujući trenutačnoj ponudi biljnih proizvoda, osobito onih od divljih trava i ljekovitog bilja, čajeva i drugih organskih proizvoda s velikom kvalitetom okusa, boja, nutricionističkim kvalitetama i sl. Pojedini su proizvodi certificirani kao ‘fair trade’ ili ‘free trade’, odnosno oni koji u procesu prerade ili proizvodnje pridonose lokalnoj zajednici i uključuju marginalizirane skupine, npr. veterane, starije ili žene, kao skupljače bilja, pčelare, uzgajivače ili proizvođače. Ti se proizvodi na tržištu Unije posebno cijene.

Edukacija proizvođača Budući da je razvoj ljudskih resursa među ključnim faktorima razvoja toga specijaliziranog tržišta i njegove prilagodbe standardima EU, najvažnije je znanje uzgajivača, proizvođača, dobavljača, pa i kupaca. Uz takvu izobrazbu proizvođača i njihovo povezivanje s tržištem područja s potencijalom za mikropoljoprivredu mogu potpuno iskoristiti sve veću potražnju za kvalitetnim specijaliziranim organskim proizvodima i na domaćem i na europskom tržištu.U obrazovni program trebalo bi, prije svega, uključiti definiranje ključnih proizvoda, primjere dobre prakse te harmonizaciju i standardizaciju metoda. Rezultat takve izobrazbe bile bi veća standardiziranost i uniformiranost u uzgoju, ključne za proizvodnju i promidžbu specijaliziranih proizvoda uzgajanih na malim farmama. Radi stvaranja dugoročnih, održivih veza s tržištem treba također organizirati različite oblike izobrazbe, od analize tržišta i promidžbe do certificiranja i pristupa promidžbenim alatima, uglavnom online, radi praćenja tržišta i analiziranja navika potrošača.

Udruge, klasteri, savezi... Osim izobrazbe treba uspostaviti vezu sa specijaliziranim tržištima i pronaći način da se ta veza dugoročno održi. To se može postići osnivanjem poljoprivrednih udruga, klastera, saveza i drugih organizacija s iskustvom i znanjem jačanja svijesti javnosti, promidžbe te održavanja veza s dobavljačima i promotorima na svjetskom tržištu i europskom tržištu. Mnogim se privatnim tvrtkama na specijaliziranim tržištima Unije tek sad otvaraju oči i postaju svjesne potencijala ove regije. Neke od tih tvrtki već prodaju proizvode uzgojene na domaćem tržištu, od oraha i aloje do koprive
i matične mliječi, i druge nutricionistički vrlo kvalitetne i povoljne proizvode. Tržište za njih, i lokalno i europsko, brzo raste, počevši od prodavaonica sa zdravom, organski proizvedenom hranom do kozmetičkih tvrtki koje prodaju prirodne proizvode i slično, i nosi nove mogućnosti za male farme u Hrvatskoj koje se mogu prilagoditi uvjetima koje nosi ulazak u Europsku uniju.

Malim hrvatskim proizvođačima organski uzgojene hrane ili drugih pripravaka nedostaju proizvodi potpuno proizvedeni na domaćem tržištu, pouzdani opskrbni lanci te certificirani proizvodi koji bi bili konkurentni ponajprije na tržištu EU.